Ković: Jezik, vjera i pamćenje – tri oslonca srpske nacije

Profesor Miloš Ković održao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci predavanje na temu “Izazovi savremenog srpskog identiteta”.

Na početku predavanja, profosor Ković je objasnio da nema jedinstvene teorije nacije.

– Riječ nacija je relativno nova, mi imamo riječ narod i sa riječ nacija podrazumijeva kriterijume za bivanje nacijom koje potiču sa Zapada. A kao što znate naš narod baš i ne odgovara tome što Zapad smatra nacijom, mi smo ipak malo drugačiji… – istakao je Ković.

Profesor Ković se između ostalog pozvao na istoričara umjetnosti, Žarka Vidovića je u nekim svojim djelima opisao je Srbe kao zavjetnu naciju… razlog tome je što mnogo toga u njihovim predanjima, kulturi, crkvi, vjerovanjima govori o tome.

– Suština nacionalnog identiteta je ustvari u predanju, u kulturi, zato je to etno-simbolizam. Postoje simboli koji nas čvršće ujedinjuju nego jezik – kazao je on.

Ković smatra da je kod zavjeta riječ o zajednici koja se zajedno moli. U takvim zavjetnim nacijama sve dolazi odozdo za razliku od hijerarhijskih nacija gdje sve dolazi odozgo. Dodao je i da je saglasan da su zavjetne zajednice sjećanja, ali da su i zajednice sadašnjosti i budućnosti.

Jezik, vjera i pamćenje su tri oslonca srpske nacije, smatra Ković.

– Kada je u pitanju srpski jezik, situacija je katastrofalna, ne zalažem se za to da se svađamo sa Bošnjacima, Crnogorcima ili Hrvatima i vičemo to je srspki jezik… svako ima pravo da se izjašnjava kako želi, ali nema pravo da mijenja istoriju- izjavio je.

Pojasnio je da nije za odbacivanje latinice, ali se mora znati šta je glavni tok srpske kulture.

Ković je istakao važnost Srpske Pravoslavne Crkve u očuvanju istorijskog sjećanja.

Zavjetni narodi Jermeni, Jevreji i Srbi su preživjeli genocid, naglasio je profesor.

On je objasnio da niko pri zdravoj svjesti ne može porediti Srebrenicu i Jasenovac.

– Narod koji je pretrpio tri genocida u 21. vijeku imao dva antifašistička pokreta, sada se proglašava genocidnim. Ključna tema našeg sjećanja je to što svaki narod ima neke uporišne tačke u svom sjećanju. Od ogromne važnosti za nas je sjećanje na genocid. Prije svega na Jasenovac i NDH – rekao je Ković i dodao:

– Zavjetni narodi imaju svijest o izabranosti koja drugima može da zasmeta. Oni samo žele da zadrže sebe… jer izgubili su državu, raselili se i samo žele da zadrže to što jesu, poput Srba u 15. i 16. vijeku- rekao je on.

Kada je u pitanju budućnost srpskog naroda, Ković ističe da je pesimista na kraće staze, ali optimista na duže. Dodao je da se situacija u svijetu mijenja, ali da moramo biti strpljivi.

– Čekajmo i spremajmo se – rekao je profesor Ković.

Objasnio je da će na Zapadu uvijek na Srbe gledati kao na „male Ruse“.

– Tamo gdje je vjera tu se rađaju djeca. Čovjek koji vjeruje zna da ne živi samo za sebe… ključna je duhovna kriza našeg vremena i povratak zavjetu je makar jedan od najvažnijih odgovora, na demografski problem – poručio je Ković.

(Novosti online)