Krivokapić traži tri mjesta u Vladi

Socijaldemokratska partija (SDP) uputiće krajem iduće sedmice premijeru i lideru DPS-a Milu Đukanoviću zvaničnu inicijativu za rekonstrukciju Vlade, prema kojoj bi ministarska mjesta koja pripadaju toj stranci preuzeli njeni kadrovi.

Kako smo nezvanično saznali od izvora iz vrha SDP-a, ta partija će tražiti mjesta potpredsjednika Vlade, ministra za informaciono društvo i ministra saobraćaja i pomorstva. Te funkcije trenutno obavljaju Vujica Lazović i Ivan Brajović, koji su napustili SDP nakon partijskog kongresa i sada rade na osnivanju nove stranke.

Prema saznanjima „Dana“, temeljni argument u inicijativi za rekonstrukciju Vlade biće činjenica da je DPS sa SDP-om tokom 2012. godine sklopio koalicioni ugovor po kome se za predsjednika parlameta i na funkcije potpredsjednika Vlade i ministara saobraćaja, unutrašnjih poslova i informacionog društva biraju predstavnici Socijaldemokratske partije.

Što se tiče resora unutrašnjih poslova, aktuelni ministar Raško Konjević ostao je u SDP-u, tako da su sporne funkcije koje trenutno pokrivaju Lazović i Brajović.

Inicijativa bi trebalo da bude formalizovana na sjednici glavnog odbora koja će, kako se očekuje, biti održana u petak. Predsjedništvo SDP-a će već sjutra raspravljati o dešavanjima u vladajućoj koaliciji i zahtjevima za vraćanje ministarskih mandata toj partiji.

Shodno odredbama sporazuma između DPS-a i SDP-a na osnovu kojeg je Đukanović 2012. godine postao premijer, strankama pripada nesporno pravo da definišu sopstvenu kadrovsku politiku i predlažu ministre.

Kako „Dan“ saznaje  ukoliko predsjednik DPS-a prihvati inicijativu SDP-a, biće predloženi i kandidati za nove članove Vlade. Ako, pak, ta inicijativa bude odbijena, SDP može da u parlamentu traži smjenu spornih ministara ili da u dnevni red skupštinskog zasjedanja uvrsti pitanje povjerenja Vladi.

Prema Ustavu Crne Gore, zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja Vladi može ispostaviti 27 poslanika. S druge strane, za izglasavanje nepovjerenja Vladi neophodan je glas 41 poslanika, to jest apsolutna većina u Skupštini Crne Gore.

Raskol u SDP-u ozvaničen je krajem juna, a nakon kongresa na kome je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić porazio tadašnjeg potpredsjednika stranke Ivana Brajovića. Potom je Brajović sa pristalicama predao platformu u kojoj je tražio 45 odsto funkcija, ali Krivokapić nije pristao na to.

Osim Brajovića i Lazovića, SDP su napustili i potpisnici te platforme Damir Šehović i Mićo Orlandić. Među potpisnicima te platforme bili su i Marija Blagojević, Selim Resulbegović, Munir Redžović, Radoš Šućur, Momčilo Mićunović, Bedrija Lucević, Radisav Vulević, Milan Popadić, Mile Žugić, Milorad Matović i Anda Zlatičanin.

Nakon odluke Brajovića i njegovih pristalica, Krivokapić je kazao da oni treba da ustupe mjesta u Vladi članovima SDP-a, a Lazović i Brajović su poručili da svoje ministarske fotelje neće ustupiti kadrovima SDP-a.

„Za SDP je vrlo važno da se pokaže da Crna Gora ne funkcioniše samo na prisili i uslovljavanju, nego da se stvaraju politička kultura i standardi gdje će političari biti odgovorni. Dajmo još malo vremena bivšim kolegama da dokažu na djelu demokratsku opredijeljenost i prema NATO-u i prema Crnoj Gori„, prokomentarisao je Krivokapić poruku bivših partijskih kolega.

Međutim, od tada nije bilo naznaka da će nekadašnji funkcioneri SDP-a napustiti mjesta u Vladi.