Linta: Neprihvatljiva i nedopustiva odluka Šmita da poništi zakone koje je usvojila Narodna skupština RS

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da su antidejtonske i antiustavne odluke Ustavnog suda BiH i nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita samo dodatno produbile političku krizu u BiH.

Apsolutno je neprihvatljivo i nedopustivo da je Ustavni sud promjenio pravila rada bez prisustva ijednog sudije iz Republike Srpske s ciljem da ubuduće saziva sjednice i donosi odluke bez srpskih sudija odnosno najmanje jednog koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske. Navedena odluka jeste još jedan čin pravnog nasilja od strane „krnjeg“ Ustavnog suda i predstavlja rušenje ustavnog poretka s ciljem da se razvlasti Republika Srpska, poništi Dejtonski sporazum i stvori unitarna BiH, kazao je Linta.
Ustavni sud čine devet sudija od kojih je dvoje sudija iz Republike Srpske, četvoro sudija je iz Federacije, od kojih su dvoje Bošnjaka a dvoje Hrvata, te troje sudija stranaca. Za odlučivanje je potrebna većina od ukupnog broja sudija, to jest pet sudija.
Ključni problem jeste činjenica da troje stranih sudija uz dvojicu bošnjačkih sudija donosi odluke preglasavanjem. Zbog toga je potrebno insistirati na donošenju novog zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi sudije stranci bili uklonjeni iz ove institucije. Očigledno je da je Ustavni sud instrument u rukama određenih međunarodnih centara moći koji ne žele saradnju bošnjačkog i srpskog naroda i stavljanje u fokus ekonomskih, socijalnih i životnih pitanja građana.
Linta ističe da je potpuno neprihvatljiva i nedopustiva odluka Kristijana Šmita da poništi zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u vezi sa neobjavljivanjem njegovih odluka u Službenom glasniku i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj. Kristijan Šmit sprovodi pravno i političko nasilje kršeći Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Na taj način odlučujuće doprinosi uvođenju BiH u još dublju političku krizu.
Jedino ispravno i razumno rješenje za BiH jeste da politički predstavnici Srba, Bošnjaka i Hrvata putem razgovora postižu dogovore a ne da se odluke donose preglasavanjem Srba. Republika Srpska treba da nastavi da vodi političku i pravnu borbu za zaštitu svojih ustavnih prava i dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma.