Lordan Zafranović: Rimokatolička crkva se još nije ogradila od zločina počinjenih u Hrvatskoj

Strašno to što se Rimokatolička crkva do danas nije ogradila od zločina počinjenih u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, izjavio je jedan od najznačajnijih filmskih reditelja sa prostora nekadašnje Jugoslavije Lordan Zafranović, prenosi agencija Srna.

„Nije lako povjerovati da se do danas niko iz crkve nije ogradio od tog zla. To je jedno opterećenje za narod u Hrvatskoj,“ naglasio je Zafranović koji je sinoć gostovao u amfiteatru ispred Muzeja Jugoslavije u Beogradu, u okviru programa književnog festivala „Krokodil“.

Za razliku od njegove matične države, njegovo stvaralaštvo su obilježili upravo zločini koji su se dešavali tokom Drugog svjetskog rata. Podsjetimo, početkom mjeseca završeno je zasijedanje mješovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije koja razmatra ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i posle Drugog svetskog rata, te Zafranovićeve riječi dolaze u pravom trenutku kao kritika katoličke crkve.

Kao mlad je sa filmskom ekipom radio na snimanju blizu ustaškog logora Jasenovac, gdje se prvi put susreo sa arhivskom filmskom građom, fotografijama, svjedočenjima i dokumentima o ustaškim zločinima. U jednočasovnom intervuu koji je 2011. dao za Radio-televiziju Republike Srpske, izjavio je da je ovaj susret sa ustaškim zločinima u Jasenovcu na njega ostavio „strahovit utisak“, što je obilježilo njegovu karijeru i navelo ga da snimi Okupaciju u 26 slika, Krv i pepeo Jasenovca (1983), Pad Italije, Večernja zvona, „Zalazak stoleća / Testament L. Z.“ i druge.

„Kada sam otišao u Jasenovac, suočio sam se sa strašnim slikama i činjenicama o nastajanju zla. Dok sam se sa prijateljima u jednom kombiju vraćao kući iz obilaska tog stratišta, pjevao sam na sav glas operske arije ne bih li izbacio iz sebe tu strahotu koju sam vidio,“ kazao je on u jednom intervjuu o svom prvom iskustvu susreta sa jasenovačkim stratištem.

Zafranović je snimao i suđenje ustaši Andriji Artukoviću 1986. godine, što ga je u vrijeme dolaska HDZ na vlast dovelo u sukob sa Franjom Tuđmanom. Sukob je nastao oko broja žrtava u logoru Jasenovac a  Zafranović je tom prilikom Tuđmana nazvao „istoričarem amaterom“. Od 1991. godine živi u Pragu.

Pošto je 1991. strahovao da će njegov film biti uništen, uzeo je negativ filma o suđenju Andriji Artukoviću i uz pomoć prijatelja otišao u Sloveniju, a odatle u Beč pa Klagenfurt, zatim u Pariz, da bi se ponovo vratio u Beč i Prag gdje je završio film.

Prema njegovim riječima, zbog filma o suđenju Andriji Artukoviću je na njega „pokrenut lov“ i „poziv na likvidaciju“ u javnim medijima Hrvatske. Zbog dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca, Tuđman ga je proglasio „neprijateljem hrvatskog naroda“.