„Luča Mikrokozma“ i „Gorski vijenac“ – dvije kanonske knjige kulture u kojoj živimo

Sinoć je u Knjižari Matice srpske u Podgorici održan šesti okrugli sto „Matica Njegošu“, posvećen proslavi dva vijeka od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, na kojem su govorili protojerej-stavrofor Boris B. Brajović i protojerej-stavrofor Gojko Perović.

Doc. dr Drago Perović, predsjednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, kazao je da je na prethodnim tribinama bilo riječi o poetskim, književnim, jezičkim i filozofskim aspektima Njegoševog djela, te da je stoga došao red da se govori i o teološkom i vladičanskom aspektu njegovog djela.

Protojerej-stavrofor Gojko Perović kazao je da Petar II Petrović Njegoš predstavlja ličnost naše narodne istorije bez koje ne bi mogli sebe zamisliti.

„On je ličnost bez koje sebi i drugima ne bi znali jasno i tačno da kažemo ko smo“, rekao je Perović, dodavši da je u Bibliji više puta opisano „kako Gospod Bog, svome narodu s vremena na vrijeme pošalje nekog da narod povede na pravu stranu, da kaže presudnu riječ, koja bitno i nepovratno utiče na sudbinu mnogih generacija“.

On je istakao da Njegoševa poezija nije ratna ideologija, već himna o slobodi i dostojanstvu.

„Njegoš nije genocidan, niti anti islamski. On je kao pjesnik, i kao vladalac, i kao čovjek, oličenje kosovske borbe, poraza i nesalomljive nade“, kazao je Perović, dodavši da se Njegoševo djelo negira i omalovažava u svrhe jednokratnog, političkog angažovanja naroda.

Usamljen među velikanima

Protojerej-stavrofor Boris Brajović je istakao da „Luča Mikrokozma“ i „Gorski vijenac“ predstavljaju dvije kanonske knjige kulture u kojoj živimo.

„Za nas danas Njegoš je knjiga, velika knjiga, zapravo dvije kanonske knjige kulture u kojoj živimo. Kanon Staroga zavjeta – „Gorski vijenac“ i kanon Novoga zavjeta – Luča Mikrokozma“, kazao je Brajović.

On je podsjetio na riječi vladike Nikolaja Velimirovića i njegovog tumačenja djela i ličnosti Njegoša: „Vladika Petar II Petrović Njegoš označava veliki praznik u životu Srpstva. On stoji usamljen među ostalim znamenitim Srbima, bez prethodnika i sledbenika“.

„Ove riječi zapravo u najkraćem i najboljem ocrtavaju i duhovnu poziciju svetog Petra II Pustinjaka Cetinjskog i Lovćenskog tajnovidca. Dakle riječ je o prazniku i ne samo prazniku riječi, već i o prazniku čovjeka a prije svega Boga“, kazao je on.

Brajović je kazao da je Njegoš jedinstvena ličnost u cijeloj našoj istoriji, dodavši da niko nije tako uzdizan i osporavan kao on.

„On je jedinstvena ličnost u cijeloj našoj istoriji, jedinstvena po svojoj usamljenosti, po svom djelu, po značaju i recepciji toga djela, po osporavanjima i slavljenjima njegove ličnosti. Niko kao on nije tako često uzdizan i bacan, prekopavan i raskopavan, uvijek je njegova hrišćanska ličnost docirana tobožnjim moralnim posrnućima, nikad mu nije dopušteno da bude i svetac i poeta, državnik i moralnik, bogotražitelj i čovjekoljubac“, naglasio je Brajović.

Lovćenski tajnovidac

Govoreći o „Luči Mikrokozma“, Brajović je kazao da je Luča prožeta idejom da ne biva života bez smrti ali ni smrti bez vaskrsenja.

On je kazao da Njegoš u Luči Mikrokozma pokušava da teološki diskurs dovede preko riječi u mogućnost da transcendencija progovori, što predstavlja pokušaj čovjeka da ono žuđeno a nedosegnuto prevede u razumljivo.

„Da je istina sakrivena i otkrivena u Ličnosti Bogočovjeka u koga naš pustinjak, kako to slikovito opisuje mitropolit Amfilohije, ne vjeruje već Ga zna, on ga vidi i s njim razgovara“, rekao je Brajović.

Prema njegovim riječima, relativizovanjem svetosti Pustinjskog i Lovćenskog tajnovidca relativizuje se ne samo tajna Otkrivenja već i Bog, sam Hristos.