IN4S

IN4S portal

Mandić: Bokelji nisu dozvolili da im pretke nazivaju okupatorima (VIDEO)

1 min read
Bokelji su dostojanstveno rekli: '"Crnogorci, poštujte vaše pretke, ali nemojte vrijeđati naše".
andrija mandić

Andrija Mandić

andrija mandić
Andrija Mandić

Boka Kotorska i srpski narod do 1918. godine nisu pripadali ni Knjaževini, ni Kraljevini Crnoj Gori. Stoga, 1900 dobrovoljaca koji su se borili u Vojsci Kraljevine Crne Gore i Vojsci Kraljevine Srbije, i koji su oslobodili i i Crnu Goru i Boku Kotorsku treba da zasluže poštovanje, poručio je u Skupštini Crne Gore lider NSD-a i član Predsjedništva DF-a Anrija Mandić.

„Ono što mi se svidjelo kod Bokelja je taj odnos da nijesu dozvolili onima koji su se doselili u njihove gradove, na primorje, da ih ubijede da su njihovi preci koji su oslobodili i Budvu, i Kotor, i Herceg Novi, i Grbalj i sve druge krajeve da su to okupatori, već su dostojanstveno rekli: ‘Crnogorci, poštujte vaše pretke, ali nemojte vrijeđati naše pretke'“, naglasio je Mandić.

https://www.facebook.com/NovaSrpskaDemokratija/videos/517478675392922/

„Sjutra imamo veliku proslavu u Budvi. Želim da odam priznanje srpskom narodu Boke koji je na jedan veličanstveni način organizovao tu proslavu. Našim sugrađanima iz Podgorice i našim komšijama iz Nikšića, koji iskazuju veliko interesovanje za obilježavanje sjutrašnje proslave u Budvi, koja počinje u 18 sati, da kažem da smo se potrudili da zajedno sa srpskim narodom iz Boke obezbijedimo i prevoz ispred Sabornog hrama i ispred Manastira u Nikšiću, da hoćemo da zajedno sa svim Srbima u Crnoj Gori, zajedno sa svima onima koji poštuju taj veliki datum, budemo pravi i dostojni potomci naših predaka“, istakao je lider NSD.

Podjelite tekst putem:

9 thoughts on “Mandić: Bokelji nisu dozvolili da im pretke nazivaju okupatorima (VIDEO)

  1. Nikola Zec, nikakvo Ja nisam pominjao, i nisam se obracao tebi, nego udbaskom saradniku koji je dao ovu izjavu !!!

  2. Ne hvalim ja tebe,znas ti to sam uraditi,a znasi sto to znaci,ja ti samo navodim satnje i prilke,dok je bilo ljudi ,nijesam tebe pod tim ne podrzumijevam soproetenjem a joso manje sam te imenovao,prema tome izvinjava ti se jer ne pripadas ni tome soju ni vremenu,a kao bi htio moraces dosta promijenit,prvo to Ja Putine,pa sve drugo…?

  3. A pusti nas zivota ti, nemoj nas ti hvalit, desice nam se nesto !!! Ti slavi gore Podgoricku skupstinu.

  4. Dionisije Miković, Veljko Radojević, Filip J. Kovačević, Savo Račeta…,
    a dr Lazar Tomanović i kao dugogodišnji urednik, 1891-1903. godine. U
    Glasu Crnogorca Bokelji su se istakli kao posvećeni sakupljači narodnog
    stvaralaštva (Dionisije Miković, Veljko Radojević, Filip J. Kovačević),
    kao prevodioci (Savo Račeta i Nikola St. Ljubiša), a brojni kritički
    prikazi naslova domaće i strane književnosti i pozorišnih predstava,
    autora dr Lazara Tomanovića, predstavljaju pionirski rad na polju
    književne i pozorišne kritike.
    Ne smijemo zaboraviti dopisnike iz gotovo svih mjesta Boke
    Kotorske, uglavnom anonimne ili potpisane inicijalima, čiji dopisi
    sadrže izuzetno dragocjene podatke za istraživače političkog, ekonomskog
    i kulturnog života, ali i istraživače porodičnih istorija u Boki
    Kotorskoj.
    Najupečatljivije teme selektovanih članaka su: žestoke polemike
    dopisnika iz Boke Kotorske sa zadarskim listovima Dalmata i Narodni
    list; kampanje lokalnih izbora i izbora za Carevinsko vijeće; crkveni
    život, položaj sveštenstva, proslave crkvenih praznika; posjete značajnih
    ličnosti: Franca Jozefa I, kralja Nikole I Petrovića Njegoša…; pokretanje
    novih listova i književnih časopisa; stanje Srpske zakladne pomorske
    škole Đurović, Bošković, Laketić, rad dobrotvotvornih društava,
    kotorske čitaonice, obnavljanje rada Srpske čitaonice u Herceg Novom,
    osnivanje Prve bokeljske seoske knjižnice u Kutima (Zelenika); pokušaji
    uvođenja vojne obaveze; ekonomska kriza; Hercegovačko-bokeljski ustanak;
    aktivnosti odbora za pomoć porodicama pribjeglim u Crnu Goru; upotreba
    ćirilice u školama; biografske bilješke o bokeljskim prvacima: Lesu
    Pavkoviću, Špiru Bjeladinoviću, Vuku Popoviću, Miću Rusoviću, Matu
    Mrši, Špiru Poznanoviću, Špiru Petroviću, Vasu Paprenici, Vuku
    Vrčeviću, Konstantinu Iveli

  5. Baš me interesuju austrougarski podaci o popisu stanovništva i nacionalnoj strukturi u Boki za vreme trajanja te države.

    Imao sam popis iz 1910 mislim nemogu ti tacno reci ali mi se negdje zagubi u ovim zabiljezenim adresam jer je bio pod vrlo cudnim imeno nadjen gdje se ne ocekuje da ga nadjes.Nije bilo nacionalnosti nego vjerska ispovijet Pravoslöavni i Rimokatolic ,bilo je i domicilni i strnci pa se pisalo iz koje je zemlje Madjari Austrisi Italijani Njemci tako se moralo na karju ovo odbijati uglavnom od Rimokatolika.Znam da je u Kotor .grad bilo vise Rimokatolika nego pravoslvnih,ali ako odbijes sve t strance i izvede parvu racunicu odnos je bio ne bas precizni 40% pravoslavnih a 60% Rimokatolika.Inace popis je bio precizno uradjen i mislimda nije bilo falsifikovanja jer Austrij je to trebalo zbog mnogo stvari u Dalmaciji kojoj je i Boka kao federalna jedinaica pripadala pod direktnom jurizdikcijom Beca a ne kao se htjelo Zagreba,to je ona Dalmatinska skupstina u kojoj su ucestvovali ugledni ljudi poput Srepana Mitrova Ljubise ,koji im je reko kada su ga napadali sto nije htio sa Hrvatskom i Madajsrom: „znam ja damen napadate sto sam Srbin a ne nizato drugo“.
    Tako je bilo prije 150 godina,a mi danas medju svojiema moramo se tako obarcati,zalosno i tuzno a nadasve sramno!
    „vo nesto iz Glasa Crnogorca iz 1872
    Kakav je ugled Glas Crnogorca imao među Bokeljima najbolje
    ilustruje tekst Steva V. Vrčevića iz Kotora „Dvostruka radost obuze
    nas Srbe Kotorane, kada sa dobrom srećom poče nanovo izlaziti dični
    “Glas Crnogorca“; jedno što ćemo iz junačke i oglašene Crne Gore preko
    ovog lista primati mile nam vijesti o njenom junaštvu, pravičnosti,
    slobodi i uređenju, drugo što imamo sad đe da se obratimo ako nas tuđe,
    a više puta i naše pero napadne“2
    . Podsjećamo da je na prve novine Boka
    Kotorska čekala do 1908. godine, kada je pokrenut sedmični list Boka :
    glasnik za opće interese Bokelja.
    Riječi Steva V. Vrčevića nedvosmisleno sugerišu na nezavidan
    položaj Bokelja i političke, socijalne i kulturne prilike u Boki
    Kotorskoj u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka. Dok je austrougarska
    vlast učvršćivala pozicije u Dalmaciji i Boki Kotorskoj, bokeljski
    prvaci predano su radili na organizaciji Pokreta za privredni preporod
    Boke Kotorske, a predstavnici na Carevinskom vijeću na najbolji način
    zastupali privredna, politička i nacionalna stremljenja naroda.
    Detaljnim uvidom u sadržaj zaključujemo da je Glas Crnogorca
    bio otvoren za saradnike iz Boke Kotorske, koji su tu mogućnost
    svesrdno prihvatili, uprkost činjenici da austrougarske vlasti nijesu
    blagonaklono gledale na crnogorsku štampu, kao ni na njene saradnike
    iz Boke Kotorske. Bokelji su objavili više stotina tekstova: kritičkih
    prikaza, književnih ostvarenja i prevoda, sakupljenih narodnih pjesama,
    dopisa različite tematike, oglasa i javnih zahvalnica, autorizovanih,
    ili potpisanih inicijalima ili pseudonimom. Po kvalitetu i obimu
    objavljenih priloga izdvajaju se: Stefan Mitrov Ljubiša, Vuk Vrčević

  6. … Da ti namirim interesovanje : Sve do jednog Srbi, pravoslavne vjeroispovjesti!
    … Još i po koji katolik, koji je i on bilježen nacionalno kao Srbin!
    Već ako popis laže.

  7. Pa zar u aktuelnoj vlasti nema znavenih ljudi ili im je vrana popila mozak. Boka se 1918. kao deo Austro Ugarske ujedinila sa Srbijom, a ne sa Crnom Gorom! I, je li se tokom II SR govorilo i pisalo „Crna Gora, Boka i Sandžak“? Baš me interesuju austrougarski podaci o popisu stanovništva i nacionalnoj strukturi u Boki za vreme trajanja te države.

  8. Dobro je Andrija sto je za STOLOM PRESJEDAVAJUCeG BIO ALBANAC, ince da je ko drugi nebi ti ovo dozvolili,a vjerovatno si i ti to znao iskoristi.
    Zar ovo nije tuzno da se jedino ovako moze nesto reci da nebude cenzurisano,a nazalost jeste!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *