Matica Boke predstavila knjigu „Liber de Belila-Krtoljske priče“ Zorana Mujbegovića

U okviru „Purgatorija“ na atraktivnoj sceni pored bazena u naselju Luštica Bej održana je promocija knjige „Liber de Belila“ autora Zorana Mujbegovića u organizaciji Centra za kulturu i Matice Boke.

Na promociji su o novom izdavačkom poduhvatu Matice Boke govorili Slavica Milić iz kompanije „Luštica Bay“, predsjednik Upravnog odbora Matice Boke Željko Komnenović, akademski slikar iz Krtola Vaso Stanjević i sam autor. U muzičkom dijelu programa nastupila je Ivana Starčević na gitari, a odlomke iz romana čitala je Sara Kostić.

“Projekat koji donosi preobrazbu ovog područja našoj kompaniji nameće odgovornost i obavezu očuvanja i zaštite istorijskih vriujednosti, kulturoloških dobara, specifičnosti i jezičkih osobenosti ovog kraja. Podrškom projektima koje doprinose ovom cilju naša kompanija želi da skrene pažnju na važnost da se temelji na kojima je ovdje građen život i kultura sačuvaju od zaborava. Tako smo pomogli i objavljivanje knjige Zorana Mujbegovića. Izdavački poduhvat realizovan je u ponovljenoj saradnji Maticom Boke sa kojom smo prošle godine štampali monografiju “Tivatski slikari”, rekla je Slavica Milić.

“Kada se traži stolica više, promocija je uspjela. A to je večeras slučaj u ovom predivnom ambijentu Luštice Bej, novog modernog turističkog komplesa koji ovdje niče. Zanimljiv je taj koncept spoja starog i novog, priče Zorana Mujbegovića o starim Krtolima koji žive u sjećanjima i ovoj knjizi, i novih Krtola, modernih Krtola, o kojima će neki naredni Mujbegović pisati. Ova knjiga nastala je velikim trudom autora, a njene tajne moraćete otkriti sami. Autor ni sam nije mogao da odredi koja je književna forma u pitanju pa je sam nazvao „ka roman“. Knjiga ima više slojeva, uostalom kao i sam autor, čovjek Džek Londonovskog tipa, čija biografija je veoma zanimljivo štivo. Pisac, akademski slikar, urbanista, arhitekta, dizajner, čovjek koji je dobijao nagrade za dizajn plakata naših poznatih filmove u SAD, umjetnik, vlasnik restorana u Motovunu, čovjek koji je otvorio prvu diskoteku na Bjelilima i čovjek koji je napisao tuce knjiga iz astrologije. Kroz ovu knjigu napravio je svoj životni opus, zaokružio sve ono što je želio i pretvorio svoje emocije, uokvirio ih u ovom djelu. Možete ga čitati kao arhivsku građu ili kao roman. Ubjeđen sam da će ova knjiga naći mjesto na policama svake porodice u Krtolima. Ova knjiga donosi i zaboravljene običaje, recepte, crteže i mnogo toga. Matici Boke je bilo zadovoljstvo da realizuje ovaj projekat”, rekao je Željko Komnenović dodajući da je „Liber de Belila- Krtoljske priče“ najbliža nekom obliku dokumentarne beletristike i enciklopedijskoj formi. Štampana je u dva toma, na preko 500 donosi pripovjesti o stvarnimm ličnostima koje u Mujbegovićevoj knjizi govore na ćirilici i latinici.

“Ja ovdje nisam pozvan da kao kritičar govorim o knjizi “Liber de Belila”, već kao neko ko je kroz mnoge godine poznanstva i družernja znao na šta se sve Zoran upuštao u raznovrsnom bogatom umjetničkom ostvarenju. Bili su tada topla ljeta kada su u Krtole pristizali oni koji su živjeli negdje daleko, a čiji su korijeni bili ovdje. Među njima bio je i Zoran sa svojim roditeljima, a mjesto događanja bila su Bjelila, Gošići, Kostići, Radovići i Krtoli. Sav naš svijet tada se vrtio u tome krugu. Ova knjiga nekako čini pogled u natrag, ali u stvari Zoranova misao nosi poruku: Ne gledajte natrag, tamo ste već bili”, istakao je Vaso Stanjević.

“Teško mi je da bilo šta kažem jer sam mnogo uzbuđen. Pre svega želio bih da se zahvalim Matici Boke, Željku posebno, Luštici, opštini, Vasu koji me je nagovarao da napišem. Vaksu Kostiću sa kojim sam se družio devedesetih godina i mod koga sam mnogo slušao i naučio o Krtolima. Ceo moj život je u toj knjizi. Tu su ljudi, većinom mrtvi, koji su me naučili svemu što znam o Krtolima, možda i o životu. Ja sam u ovde provodio mnogo vremena. Izračunao sam da sam ovde proveo u komadima dvadeset godina. Nije malo. I slušao sam mnoge priče. I to je izašlo iz mene. Slikajući Krtole ja sam se u stvari sećao svega. Hteo sam da napišem roman, ali nisam mogao. I napisam sam ovo što sam napisao. Ovo je ciklična knjiga. Jednostavno bilo je lepo biti u Krtolima. Ima još materijala za jedno tri takve knjige. Ali, mnogo bi bilo”, istakao jje u svom emotivnom obraćanju Zoran Mujbegović.