Matović: Ćirilica u Crnoj Gori u gerili

Ako si Crnogorac piši na latinici, a ako si Srbin eto ti ćirilice. Ovo je slika i prilika današnje Crne Gore u kojoj nasuprot ustavnoj odredbi o ravnopravnosti pisama u javnoj komunikaciji, ćirilica podno Lovćena ima status dozvoljenog, ali ne i obavezujućeg pisma.

Međutim, ministar prosvete Damir Šehović ne misli da ima diskriminacije.

– U Crnoj Gori je obezbeđena ravnopravnost latiničnog i ćiriličnog pisma – kategoričan je ministar.

Ipak, ono što se može vidjeti jeste da su na latinici svi putokazi, nazivi ustanova, obrasci, računi, dok je ćirilica ostala u retkim nazivima državnih institucija i na grobljima.

– Nakon donošenja Ustava 2007. u kome je takozvani crnogorski promovisan kao „službeni jezik“, tj. „jezik države“, latinicom su ispisani svi državni obrasci, računi za struju, komunalije. Cjelokupna komunikacija države i građana odvija se na latinici – kaže za „Novosti“ profesor srpskog jezika Veselin Matović.

– Latinica je postala „latinogorica“, pismo tzv. crnogorskog jezika, da bi se on, pošto im se nijesu primila dva nova slova u azbuci ikoliko razlikovao od svog originala – potisnutog srpskog, koji se tako ograničava na ćirilicu, ne samo u praksi nego i u zakonodavstvu, kao u slučaju Zakona o javnim ispravama, kazao je Matović.

On pojašnjava da, ako, recimo, tražite u Crnoj Gori da vam lična karta bude napisana na srpskom jeziku, to znači da će vam, po Zakonu o ličnim ispravama, ime i prezime biti upisani ćirilicom, a svi ostali podaci latinicom, što bi trebalo da znači na „crnogorskom, kao službenom“ ili „državnom“.

– Nećete više naći nijedanog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta, a da svoje djelo štampa latinicom, kao što, opet, nema ni onih s drukčijom jezičkom legitimacijom koji za taj posao koriste ćirilicu – kaže Matović.

Tako je ovde pismo, naveo je on, kao nigde u svijetu, postalo i nacionalna, i jezička, i politička, i ideološka, pa i estetska determinanta.

On upozorava da su autori koji se služe ćirilicom stigmatizovani kao „svojevrsna književna gerila, srpski nacionalisti, tradicionalisti i mitomani, potencijalni neprijatelji države“.

– I, kao takvi odstranjeni su s javne scene, lišeni prava na državne nagrade i priznanja, na radna mjesta u državnim institucijama, na upis u školske programe i udžbenike – dodaje Matović.