Medenica „skromno“: Moj Vrhovni sud bio hram znanja i kičma pravnog sistema!

Sudija Milica Vlahović Milosavljević negirala je da je u sudskom postupku nezakonito pomogla Radu Arsiću, kumu bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.

To je istakla na suđenju u podgoričkom Višem sudu gdje se tereti da je mimo propisa donijela rješenje kojim je usvojen predlog za određivanje privremene mjere radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača Arsića.

I Medenica je na glavnom pretresu saopštila da je riječ o političkom procesu protiv nje. Ona je negirala da je pritiskala sudiju Vlahović Milosavljević prilikom odlučivanja u tom predmetu.

Odgovarajući na pitanje sudije Nade Rabrenović, rekla je da je informacije dobila o ovom predmetu od advokata Željka Aprcovića.

„Ovo je antievropska Crna Gora. Mi nismo na terenu prava, već politike. Izabrana sam, možda ne slučajno – prva, koju je trebalo medijski diskreditovati, a onda i krivično goniti. Medijska diskreditacija je uporna i surova. I dalje traje. Nisam kriva, nijednu radnju nisam preduzela kojom bih Vlahović Milosavljević navela na protivzakonito postupanje, prijetila joj ili nudila dobit. Neka se javi neko ako sam vršila represiju. Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema. Ovo je čisti revanšizam i mržnja koja tinja prema meni“, kazala je Medenica.

Pomenula je da je specijalni tužilac Jovan Vukotić na jednom od prethodnih ročišta rekao da su sa njenog telefona brisane dvije aplikacije – Signal i Telegram, dok je bila u policiji, i to u pet sati ujutro, dodajući da je šifre je dala tek u tužilaštvu.

„Taj dokaz je oko mojih poruka je kontaminiran. Neko je hakovao moj telefon. Ako je brisao poruke u moju korist mogao je i dopisivati i na moju štetu“, naglasila je ona.

Kako je dodala, za tu radnju nema naredbe, već rješenje direktora ANB-a, što u njenoj praksi nije moglo biti dokaz.

Medenica je kazala da je ponosna na svoj rad, na karijeru dugu 40 godina.

„Bavila sam se rezultatima, da odluke budu zakonite – to sam zahtijevala, da građanin dođe po pravdu i da može da očekuje pravdu, istakla je optužena Medenica. Smatra da do optužnice ne bi došlo da je istraga bila objektivna.

„Nisam nikada nije vršila uticaj na bilo kog sudiju. Tako i u ovom slučaju. Ako sam razgovarala sa Vlahović Milosavljević, razgovara sam na osnovu činjenica. Ne možete podstrekavati nekoga da donese zakonitu odluku. Gdje je ovdje šteta“, kazala je Medenica.

Dodala je da protagonisti nove vlasti očekuju od sudija da budu administrativni organi koji će sprovoditi njihove odluke i želje.

„Kada politika uđe u sudnicu biraju se ljudi određenih kvalifikacija. Ovoga puta izabran je tužilac početnik. Optužnica je prije svega, po meni, podsmijavanje i zakonu i logici. Mjera istine u ovoj sudnici mora biti dokaz, ne njihova želja“, istakla je Medenica.

Vlahović Milosavljević: Rješenje koje sam donijela zakonito, potvrđeno od drugostepenog vijeća

Vlahović Milosavljević je u dvočasovnom iznošenju odbrane izjavila da je rješenje koje je kao sudija donijela potvrđeno od drugostepenog vijeća Privrednog suda.

Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.

Vlahović Milosavljević je kategorično je odbacila navode optužnice.

“Negiram izvršenje krivičnog djela koje mi se optužnicom stavlja na teret. Nevjerovatno je i paradoksalno da sam optužena zbog donošenja navodno nezakonitog rješenja o određivanju privremene mjere, uprkos činjenici što je to rješenje zakonito i kao takvo je potvrđeno od strane više nadležne instance – drugostepenog Vijeća od troje sudija. Podizanjem ove optužnice zakonita i pravosnažna sudska odluka proglašava se nezakonitom, iako odluka donijeta u prvom stepenu može biti predmet preispitivanja isključivo od strane više instance, koja po izjavljenom pravnom lijeku ispituje zakonitost postupanja sudije prilikom odlučivanja“, rekla je Vlahović Milosavljević.

Ona tvrdi da joj se optužnicom neosnovano stavlja na teret da je kao postupajući sudija u prvom stepenu, u predmetu Privrednog suda donijela navodno nezakonito rješenje o određivanju privremene mjere, kao i da je donošenjem tog navodno nezakonitog rješenja korporaciji Ten teže povrijeđeno pravo i pričinjena šteta.

„Osim što djelo koje je predmet optužbe po zakonu nije krivično djelo, ukazujem da u spisima ne postoji nijedan dokaz za ovakvu tezu optužbe, pa nije jasno na osnovu čega sam uopšte optužena, a još manje po kom osnovu je optužnica u odnosu na mene potvrđena. Ova optužba je predstavljena na način koji ne odgovara pravu, zakonu i činjeničnom stanju i dokazima u spisima predmeta P.br.564/16 i kao takva je pravno neodrživa. Takođe, optužnica je zasnovana na pogrešnoj primjeni materijalnog prava, odnosno na pogrešnom pravnom tumačenju odredaba člana 287 i člana 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, a uz to u optužnici se ne pravi razlika između osnovnih pravnih pojmova, a to je pravo svojine i imovine“, istakla je Vlahović Milosavljević.

Tvrdi da je rješenje o određivanju privremene mjere donijeto je u potpunosti u skladu sa zakonom, što znači da je odluka zakonita, „a zakonitom sudskom odlukom nije moguće izvršiti nijedno krivično djelo, a samim tim ni krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje mi se optužnicom stavlja na teret“.

Ona ponavlja da je privremena mjera određena ne suprotno, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, nego upravo u skladu sa članom 287 i članom 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i da tužilac u optužnici prenebregava činjenicu da je rješenje o određivanju privremene mjere koje je donijeto u prvom stepenu, nakon 33 dana od njegovog donošenja postalo pravosnažno.

„To rješenje je dalje na snazi, i biće na snazi sve do pravosnažnogje končanja pamičnog postupka koji je i dalje u toku. U konkretnom slučaju, po osnovu Ugovora o hipoteci od 27.11.2013.godine konstituisana je hipoteka na nepokretnosti u svojini Arsića, a koja hipoteka je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten kao obezbjeđenje potraživanja u iznosu od 400.000 evra….Činjenca da su u izreci rješenja o određivanju privremene mjere naznačene, odnosno taksativno nabrojane nepokretnosti koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, ne znači da je privremena mjera određena na njegovoj imovini, budući da su iste nabrojane isključivo iz razloga jer je na njima konstituisana hipoteka koja je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, a kojom hipotekom je tom pravnom licu zabranjeno da raspolaže određivanjem privremene mjere. Prema tome, potraživanje predlagača obezbjeđenja obezbijeđeno imovinom protivnika obezbjeđenja, tj dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura koje je obezbijeđeno hipotekom koja je u katastar nepokretnosti upisana u korist pravnog lica AD Korporacija Ten, a što je u skladu sa članom 287 stav 1 Zakona o izvršenju obezbjeđenju“

Sutkinja ističe da privremenom mjerom nije zabranjeno Arsiću da raspolaže nepokretnostima koje su upisane kao njegova svojina, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, već je u skladu sa zakonom zabranjeno protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da raspolaže svojom imovinom, i to hipotekom i potraživanjem u iznosu od 400.000 evra

„… koje je obezbijeđeno tom hipotekom. To znači da je privremenom mjerom protivniku obezbjeđenja pravnom licu AD Korporacija Ten zabranjeno u skladu sa zakonom da realizuje hipoteku kao stvarno pravo i da naplati potraživanje obezbijeđeno hipotekom, i to je jedina pravna posljedica koja je nastupila i koja je uopšte mogla nastupiti donošenjem predmetnog rješenja, budući da na predmetnim nepokretnostima hipoteka i dalje egzistira, a da je parnični postupak u predmetu u kom je određena privremena mjera i dalje u toku. Zabranom otuđenja i opterećenja nepokretnosti opterećene hipotekom koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa zakonom zabranjeno da raspolaže svojom imovinom, i to kao prvo obligacionim pravom, tj.dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura i kao drugo stvarnim pravom, tj. hipotekom kojom je obezbijeđeno navedeno dospjelo potraživanje u iznosu od 400.000,00 eura”, kazala je okrivljena sudija Vlahović Milosavljević.

Posebno je istakla:

“Rješenje o određivanju privremene mjere u potpunosti je zakonito, obzirom da je donijeto u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim je kao jedna od vrsta privremenih mjera koje se naročito mogu odrediti eksplicitno propisana zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti stvarna prava koja su na nepokretnosti upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. U konkretnom slučaju, rješenjem o određivanju privremene mjere protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju zabranjeno je da otuđi ili optereti svoju imovinu, i to stvarno pravo, tj. hipoteku, a što podrazumijeva da je u skladu sa zakonom onemogućen da kao hipotekarni povjerilac realizuje hipoteku kao stvarno pravo i naplati svoje potraživanje obezbijeđeno hipotekom prodajom hipotekovanih nepokretnosti u postupku sudske ili vansudske prodaje.

Prodajom nepokretnosti koje su upisane u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, a koje su opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, protivnik obezbjeđenja AD Korporacija Ten otuđio bi svoju imovinu, i to stvarno pravo tj. hipoteku koja je upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. Zbog toga je u privremenoj mjeri kojom je protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten zabranjeno otuđenje i opterećenje nepokretnosti opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u njegovu korist, inkorporirana zabrana protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da otuđi ili optereti svoje stvarno pravo tj. Hipoteku”, zaključila je ona.

„Bila sam pod stresom od porođaja”

Vlahović Milosavljević se izjasnila i na odbranu koju je dala u fazi istrage kada je između ostalog rekla da je Vesna Medenica vršila pritisak na nju i da je nezgodna kada joj se neko zamjeri.

Ona je rekla da je ta izjava nepotpuna, jer se izjašnjavala isključivo na okolnosti komunikacije sa medenicom.

„Zbog toga se u javnosti paušalno izvještavalo da sam navodno priznala izvršenje krivičnog djela. Pojašnjavam da se zbog proteka vremena od tri i po godine, počev od donošenja rješenja o određivanju privremene mjere do odbrane koju sam pred tužilaštvom iznijela 12.07.2022. godine, objektivno nisam mogla sjetiti svih činjenica. Ovo posebno jer sam u tom periodu od tri i po godine postupala i riješila gotovo hiljadu predmeta. Prilikom saslušanja u fazi istrage nisam imala dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane, jer sam poziv za saslušanje koje je zakazano za 12. jul 2022 godine u 11.30 časova, telefonskim putem dobila od strane postupajućeg tužioca prethodne večeri“, rekla je sutkinja.

Tvrdi da nije pročitala zapisnik prije potpisivanja, da iskaz nije diktirala, već da ga je formulisao i unosio u zapisnik postupajući tužilac.

„Iskaz sam dala kao dojilja, dva mjeseca nakon porodadja, u stanju jakog stresa i posebne psiho-fizičke iscrpljenosti. Tokom saslušanja razmišljala sam i strahovala da mogu biti zadržana, odnosno pritvorena, a samim tim i odvojena od tek rođenog djeteta koje dojim, obzirom da su u tom trenutku sva lica u predmetu bila u pritvoru. Zbog svega navedenog nisam bila u stanju da sa pažnjom pratim radnju sačinjavanja zapisnika, niti da shvatim značaj rečenica koje je tužilac u moje ime unio u zapisnik“.

Ona je ponovila da ni u kom slučaju nije mislila na to da je Medenica na bilo koji način uticala na donošenje odluke, jer je odluka donijeta u skladu sa zakonom, činjeničnim stanjem i dokazima u spisima predmeta.

„To je jedina istina. Kvalifikativi da je bivša predsjednica Vrhovnog suda, autoritativna i jako nezgodna kad joj se neko zamjeri, podrazumijeva da ista nema toleranciju za neažurnost u radu sudija, zbog čega sam, kao i zbog činjenice da je privremena mjera po svojoj prirodi i po zakonu hitna, o predlogu za određivanje predmetne privremene mjere odlučila u najkraćem mogućem roku, tačnije istog dana kada je taj predlog predat sudu (27.12.2018.godine)“.

Izvor: Vijesti