Medojević: Direktna demokratija: Kako zarobljenu državu vratiti građanima?

„Crna Gora nikada u svojoj istoriji nije bila demokratska država. Vlast je uvijek bila uzurpirana od pojedinaca i interesnih grupa koji su je zloupotrebljavali protiv interesa naroda i države, a u cilju ličnog bogaćenja i nekontrolisane moći. Zato se Pokret za promjene snažno zalaže za izmjene Ustava i uvođenje mehanizama direktne demokratije, pomoću kojih bi građani mogli, u skladu sa propisanim procedurama, da na slobodnom referendumu, provjeravaju odluke Vlade i zakone koje usvaja Skupština Crne Gore, kao i organi vlasti na lokalnom nivou“, istakao je predsjednik Pokreta za promjene i član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević u saopštenju dostavljenom našoj redakciji.

Kako je naveo, narodu se mora vratiti moć odlučivanja o važnim pitanjima koja bitno utiču na njihova ljudska prava i slobode, a koju je uzurpirala vlast.

Medojević smatra da slobodno izražavanje volje građana o važnim pitanjima, na refrendumu, treba da bude omogućeno i na državnom i na lokalnom nivou,  i da bi odluke sa referenduma bile obavezujuće.

„Na Skupštini PzP, ove godine u okviru programskog dokumenta „PRVO CRNA GORA“inovirali smo naš politički program i sa zalaganjem za ustavne promjene i uvođenje mehanizama direktne demokratije“, pojasnio je.

Kako je naveo, u inicijativi za izmjene i dopune Ustava, DF je, između ostalih važnih zahtjeva, uvrstio i mehanizam direktne demokratije i tako, kako je istakao, dokazao da je ideološka i programska avangarda na političkoj sceni, koja baštini temeljne vrijednosti demokratije, suverenosti građana i slobode.

„Članom 45a u naš ustavni i politički sistem uvode se mehanizmi direktne, neposredne demokratije, pomoću kojih će gradjani moći da preuzmu odgovornost i izjasne se o određenim važnim pitanjima i propisima, koja se tiču njihovih prava i interesa.

Ovi članom se definiše fakultativni referendum tj. izjašnjavanje građana na referendumu o propisima usvojenim na državnom i lokalnom nivou.

Predlaže se novi član 45a koji glasi :

“1 Ukoliko 3% upisanih birača uputi zahtjev, održaće se glasanje građana na državnom referendumu o :

• zakonima

• Uredbama i odlukama Vlade

2. Ukoliko, 3% od upisanih birača iz te lokalne samouprave uputi zahtjev, održaće se glasanje građana na lokalnom referendumu o:

• odlukama lokalnih skupština i organa vlasti

3. Predlozi koji su podnijeti na glasanje naroda putem referenduma se prihvataju ako ih odobri većina onih koji su glasali.

4. Propisi sa državnog i lokalnog nivoa, koji ne dobiju podršku birača na državnom i lokalnom referendumu, stavljaju se van pravne snage”, pojasnio je predsjednik PzP-a.

Kako je  istakao, predloženi mehanizmi će pozitivno uticati na otvaranje partijskih struktura moći i primorati Vladu, Parlament i lokalne organe vlasti da u toku izrade propisa, povedu računa i o stavovima građana i šire javnosti. „Poznata je praksa aktuelne vlasti da neke veoma važne odluke koje direktno zadiru u interese građanja, njihova prava i slobode, dovode u pitanje sistem vrijednosti zajednice, donosi sa ozbiljnim deficitom legitimiteta , tj bez neophodne podrške građana“, naveo je, dodavši da predloženi mehanizmi direktne demokratije povećavaju otvorenost i transparetnost političkog procesa i povećavaju odgovorost političke elite pred građanima.

Ovim mehanizama, pojašnjava, omogućava se veći politički aktivizam i na državnom i na lokalnom nivou, te značajno doprinosi jačanju medjusobne kontrole i ravnoteže moći između organa vlasti, ali i između vlasti i građana.

Istovremeno, dodaje, kroz otvaranje ovakvih procesa povećava se informisanost javnosti i stepen razumjevanja efekata određenih propisa na njihove prava i interese.

„Uvođenjem mehanizama direktne demokratije, koje predlaže DF, građani, njihova udruženja, NVO, sindikati će dobiti garantovani ustavni mehanizam za preispitivanje zakonskih propisa, i odluka organa vlasti , kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Pitanja izgradnje mini HE, koncesija, ekoloških žarišta, divlje gradnje, urbanističkog nasilja, izgradnja vojnih baza, nametanja zakonskih rješenja suprotnih pozitivnom sistemu vrijednosti, odluke o angažovanju naših vojnika van CG, razne spoljno-političke odluke Vlade, zaduzivanja Vlade i opština, odluke o privatizaciji ancionalnih resursa i sve ono što ugrožava prava i interese građana, moći će biti predmet izjašnjavanja građana na referedumima“, pojašnjava Medojević.

„Ovakvo otvaranje političkog procesa povećava i odgovornost vlasti u pisanju propisa u pravcu zaštite javnog interesa, jer uvijek postoji ustavna mogućnost da građani putem referenduma mogu staviti van pravne snage bilo koji propis ili odluku koju ne podržavaju.

Mehanizmi direktne demokratije osnažuju participaciju građana u zakonodavnom procesu i povećavaju kontrolnu funkciju javnosti na vlast. Direktna demokratija smanjuje podjele u društvu i nudi mirne i političke mehanizme za prevazilaženje dubokih podjela i antagonizama, koje u slučaju Crne Gore, predstavljaju jednu od najvećih barijera za razvoj i prosperitet društva. Nepovjerenje između vlasti i opozicije i između građana i institucija vlasti i države, može dovesti do sukoba i nestabilnosti. Direktna demokratija je preventivni emhanizma koji pomaže u rješavanju konflikata i pozitivno utiče na mir i stabilnost u zemlji“, zaključuje Medojević.