Ministar Stijović ekskluzivno za IN4S o projektu ,,Selo sad“: Poljoprivreda realna razvojna šansa Crne Gore

Kao što je premijer najavio projekat „Evropa sad“, ideja i dogovor sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja je bila da napravimo projektnu komponentu „Selo sad“. Ideja je da Vlada dodatno podrži poljoprivredu kao jedan od strateških razvojnih sektora, da ojačamo selo kroz povećanje stočnog fonda i jačanje ruralne infrastrukture sa posebnim fokusom na obezbjeđivanje vode u svim crnogorskim selima u narednim godinama, kazao je u intervjuu za IN4S, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović. 

Prošlo je godinu dana od formiranja Vlade. Šta je u Vašem resoru urađeno za ovih godinu dana?

Uprkos nasleđu višedecenijske devastacije i naslijeđenih problema u poljoprivrednom sektoru, pandemiji kovid-19, globalnoj krizi na svjetskom tržištu stočne hrane i inputa za poljoprivrednu proizvodnju, te brojnim opstrukcijama sa kojima se svakodnevno suočavamo, realizovali smo mjere agrobudžeta u kratkom vremenskom intervalu u roku od par mjeseci. Uprkos svim izazovima uspjeli smo da ostvarimo napredak u svim sekotrima poljoprivredne proizvodnje. Implementirane mjere su uvećane u prosjeku 10% u odnosu na prethodni period.

Reagovali smo dodatnim javnim pozivima u cilju pomoći raznim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

Uprkos velikom broju nepredvidivih otežavajućih faktora Ministarstvo je više puta intervenisalo u cilju očuvanja dohotka poljoprivrednih proizvođača i očuvanja domaće proizvodnje. Uspješno smo realizovali regionalne, međunarodne i prekogranične projekte.

Pokrenuli smo izradu strateških dokumenata i ostvarili napredak u pregovorima sa EU u poglavljima 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, 12 – bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni nadzor i 13 – ribarstvo.

U ovoj godini Ministarstvo je izdvojilo velika sredstva za infrastrukturu u ruralnim područjima, izgradnju puteva i rješavanja pitanja vodosnabdijevanja. U svim opštinama učestvovali smo u realizaciji preko 100 projekata i u izgradnji preko 70 km puteva, preko 100 objekata za vodosnabdijevanje.

Izvršili smo korekciju PDV stope na dva artikla jaja i bijele salamurnie sireve sa 21 na 7%.

Završili smo turističko-poljoprivredni objekat „Kuća maslina“ u Starom Baru, čije nas otvaranje očekuje; registrovali smo prvi crnogorski Panel za senzorsku ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja; dogovorili smo otvaranje fabrike u Crnoj Gori, koja će biti samo prva od planiranih i time stvolili mogućnost za pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

Uvećali smo direktna plaćanja u poljoprivredi do 10 %, što predstavlja ukupno povećanje od 2 miliona eura.

Ove godine smo pomogli u rješavanju problema robnih viškova. Sve što se u Crnoj Gori proizvelo ove godine je prodato, čak i viškovi iz 2020.godine. Ostvarili smo neposredni kontakt sa preko 15 000 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

Napravili smo niz aktivnosti i koraka kako bi zaštitili naše rijeke i šume od dalje devastacije i na taj način započeli borbu za zaštitu najznačajnijih prirodnih resursa.

Nedavno ste pomenuli projekat „Selo sad“. Šta će pomenutim projektom i na koji način biti obuhvaćeno?

Kao što je premijer najavio projekat „Evropa sad“, ideja i dogovor sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja je bila da napravimo projektnu komponentu „Selo sad“. Ideja je da Vlada dodatno podrži poljoprivredu kao jedan od strateških razvojnih sektora, da ojačamo selo kroz povećanje stočnog fonda i jačanje ruralne infrastrukture sa posebnim fokusom na obezbjeđivanje vode u svim crnogorskim selima u narednim godinama. S tim u vezi kreiramo koncept koji bi obuhvatao prije svega jačanje sektora stočarstva i maksimalno korišćenje prirodnih resursa, posebno livada i pašnjaka dodjelom junica, ovaca, koza i košnica, kao i bespovratnu dodjelu plastenika, značajno povećanje sredstava za podršku za izgradnju ruralne infrastrukutre, seoskih puteva, elektirfikacije i vodovoda.

Cilj nam je da pomognemo ljudima na selu. Ljudi na selu kažu da im trebaju stoka, putevi i voda. To je ono što su za ovih godinu dana zahtijevali od ovog ministarstva. To je nešto što smo prepoznali i u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja radimo na pripremi projekta kojim će potrebe naših poljoprivrednika biti obuhvaćene.

Jedan od prioriteta u projektu je podrška za izgradnju ruralne infrastrukture, seoski putevi, elektrifikacija i vodoprivredni objekti kako bi u narednom periodu obezbijedili neophodne osnovne uslove za život za svako domaćinstvo u Crnoj Gori.

Smatramo da naša država ima idealne uslove za razvoj stočarstva, naročito na sjeveru i s tim u vezi planiramo da naredne godine ojačamo taj sektor poljoprivredne proizvodnje. Dakle, cilj nam je da u značajnoj mjeri povećamo stočni fond i da omasovimo prizvodnju. Cilj nam je da bespovratno dodijelimo preko 1000 grla krava u čistoj rasi, preko 15 000 ovaca i koza našim poljoprivrednicima, koji će na taj način dobiti kapacitete za povećanje primarne proizvodnje. Ujedno ćemo unaprijediti kompletnu biljnu proizvodnju, povećati proizvodnju mlijeka i mesa i u kratkom roku dobiti nova grla. U jednoj godini ćemo omasoviti stočarsku proizvodnju u Crnoj Gori sa grlima visoke genetike. Ideja je da zainteresovani proizvođači grla dobiju besplatno, sa jedinim uslovom da kroz par godina za svako dobijeno grlo vrate jedno novo grlo koje bi se dalje davalo drugim proizvođačima čime bi ovaj vid podrške održao kontinuitet.

Jedan od naših prioriteta će biti da plasteničku proizvodnju, kako povrća tako i voća podignemo na najviši mogući nivo. Obezbijedićemo bespovratnu podršku poljoprivrednicima da uvedu savremene i najnovije tehnologije u zatvorenim sistemima u plastenicima. Da uvedu sisteme za navodnjavanje i na taj način da na malim površinama postignemo vrhnske rezultate kako bi naše tržište bilo zadovoljeno poljoprivrednim proizvodima iz domaće proizvodnje i kako bismo dodatne količine kvalitetnih poljoprivrednih proizvode obezbijedili za izvoz. Podržaćemo plasteničku proizvodnju po najsavremenijoj tehnologiji. Plan je da dodijelimo ljudima koji žele da se bave biljnom proizvodnjom bespovratnu podršku u vidu plastenika kako bi im omogućili proizvodnju voća i povrća u skladu sa potrebama našeg tržišta.

Posebno ćemo obratiti pažnju na podsticajne mjere koje ćemo usmjeriti u nabavku kvalitetnih sadnica voćnih sorti i sadnog materijala jer želimo da naši poljoprivrednici dobiju i imaju mogućnost na površinama koje posjeduju podignu kvalitetne voćnjake.

Devastacija prirodnih resursa naše države je aktivno vršena u prethodnom periodu a iz Vlade je saopšteno da će joj se stati na put. Šta to tačno podrazumijeva, koje ćete korake i mjere preduzeti kako bi zaštitili prirodne resurse Crne Gore?

Nakon analize i temeljnog istraživanja došli smo do zaključka da su brojni ugovori koje smo zatekli bili ulaznica u korita rijeka i u šuma, radi nelegalne ekploatacije šljunka i drvnih sortimenata.

Što se tiče problema sa devastacijom korita Morače, sagledavali smo situaciju da bi shvatili i nadležnosti i okvir svih kompanija koje tamo djeluju. Sagledavali smo na koji način se postupalo sa poljoprivrednim zemljištem, sa parcelama sa kojih je skidan površinski sloj nakon čega se eksploatisao šljunak, ne samo na Morači. Morača je samo imala hitnost u djelovanju zbog nivoa devastacije. Isti je problem na Cijevni, na Tari, slične stvari se dešavaju po svim rijekama u Crnoj Gori. Morača je najekstremnija, utiče najviše na vodosnadbijevanje i tu je problem velikih kompanija koje su tamo radile i onoga šta su napravile u odnosu na ono što je trebalo da urade u skladu sa ugovorom. Došli smo do saznanja da pojedine firme vrše eksploataciju iako nikada nijesu imale zaključen ugovor sa državom, a nije mali broj ni fizičkih lica koji posjeduju mehanizaciju i u iste svrhe je koriste. Takođe, bivši koncesionari su eksploatisali materijal iako za to nemaju dozvolu, pravdajući količine ranije zaključenim ugovorima.

Krenuli smo od Morače i Cijevne jer smo utvrdili da je jedna od najkritičnijih dionica sa koje se u velikoj mjeri eksploatiše šljunak donji tok rijeke Morače, od Botuna do Ponara, na mjestu odakle smo počeli osim što imamo nesagledive posledice po životnu sredinu imamo i uticaj na vodoizvorište Bolje Sestre, što je zahtijevalo brže djelovanje, ali i detaljnu analizu u odnosu na navedenu lokaciju. Ono što javnost mora znati jeste da se naš djelokrug rada ovdje ne završava, naprotiv ovim smo tek počeli proces zaštite i oporavka ovog područja i u daljem postupku je neophodno prije svega da udaljimo iz korita i sa obližnjeg zemljišta sve subjekte, da izvršimo potrebna mjerenja i procjene, kada ćemo tek moći govoriti o razmjerama štete i mjerama koje ćemo preduzeti u cilju sanacije i daljih radova.

Ministarstvo poljoprivrede je osvijetlilo problem, i pozvalo druge nadležne institucije koje imaju odgovornost da postupe u skladu sa svojim nadležnostima, uvide stanje na terenu i šta je čija odgovornost.

Ekološki aktivisti i novinari su u poslednje vrijeme na udaru zbog iznošenja istine o višegodišnjoj devastaciji prirode. Kako to komentarišete?

Nedavno smo svjedočili napadima na novinare i ekološke aktiviste koji su dali doprinos da javnost uvidi zastrašujuće posljedice uništavanja rječnog korita. Kao što smo i ranije isticali, misija novinara je da se u izvještavanju vode javnim interesom i da ukazuju na sve što ugrožava ili može ugroziti javni interes i u tome moraju imati apsolutnu slobodu i zaštitu. Takođe, imali smo niz napšada na inspektore koji su na istom području doživljavali verbalne i fiičke napade tokom obavljanja poslova iz svojih nadležnosti, posebno u ovoj godini.

Ako cijeli sistem ne djeluje preventivno onda se stvara ambijent koji ohrabruje pojedince da ometaju novinare ili državne organe dok obavljaju svoju dužnost.

I ovom prilikom pozivamo sve javne poslenike da u ovom, i svim drugim slučajevima nastave da daju doprinos, da zajednički stanemo na put decenijskom uništavanju i devastaciji naših prirodnih resursa.

Pitanje uništavanja korita naših rijeka riješićemo do kraja. Napadi na novinare ne smiju se tolerisati i država mora da zaštititi pravo na slobodu govora i izvještavanja.

Dokle se stiglo sa aferom ,,Abu Dabi“? Poslednja informacija dostupna javnosti tiče se zatvaranja računa u Prvoj banci. Vjerujete li da će ova afera imati pravedan sudski epilog i rezultirati hapšenjem njenih aktera?

Što se tiče situacije sa Abu Dabi fondom za razvoj za nas je to pitanje riješeno donošenjem Zaključka Vlade Crne Gore još 04.02.2021. godine kojim je zadužen IRF da izvrši potpuno preuzimanje poslova koji se odnose na realizaciju ADMAS projekta i pokrene odgovarajuće postupke kako bi sve postupke preuzelo na dalje postupanje. Za naše Ministarstvo je od velikog značaja i činjenica da je račun koji je bio nezakonito otvoren konačno zatvoren od strane banke, po nalogu Centralne banke. Istina, očekivali smo da će račun biti zatvoren po nalogu tužioca, što bi ukazivalo na pomake u pogledu utvrđivanja odgovornosti i dalo nadu da će biti rezultata i na tom polju, ali to ne da se nije desilo, već je takvo otvaranje računa postupajuća tužiteljka Marija Raspopović ocijenila kao dopušteno. Ranije smo obavijestili javnost da smo zbog takvog postupanja podnijeli pritužbu na rad tužiteljke Raspopović, te da se ista nalazi pred Tužilačkim savjetom. Iako je zatvaranje računa od strane banke jasan i dovonjan dokaz o nezakonitom postupanju prilikom realizacije ADMAS projekta, nakon kojeg su uslijedili i drugi nezakoniti postupci, sa takvim tužiocem ne vjerujemo da će biti rezultata. Ipak se nadamo da će i na tom polju desiti promjene u najskorijem roku, te da ćemo konačno imati epilog rješavanja kako ovog, tako i svih slučajeva višedecenijskog protivzakonitog djelovanja.

I za kraj, koliko na Vas utičnu politički potresi u Crnoj Gori, odnosno – kako komentarišete aktuelnu političku krizu u državi prouzrokovanu nezavidnim odnosima kako između Vlade i parlamentarne većine, tako i unutar same parlamentarne većine?

Najveći pritisak na Ministarstvo napravilo je kasno usvajanje Agrobudžeta, zbog čega su sve planirane mjere i aktivnosti morale biti realizovane u drugoj polovini godine, dok je drugi značajan otežavajući faktor kašnjenje i prolongiranje u usvajanju zakona koji su dostavljeni na usvajanje Skupštini Crne Gore. Ovo ministarstvo je, zahvaljujući timskom radu i odličnoj unutrašnjoj organizaciji uspjelo da ispuni sve obaveze koje su planirane za ovu godinu i da pomogne poljoprivrednim proizvođačima da održe i unaprijede svoju proizvodnju u ovoj godini nizom inovativnih rješenja i pravovremenim djelovanjem. Nestabilnost cjelokupnog sistema stvara negativan utisak na poslovni ambijent i sigurnost investicija, dok je namjera i fokus ovog ministarstva stvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru, posmatrajući poljoprivredu kao realnu razvojnu šansu Crne Gore.