Mitropolit Joanikije: Vjerama treba samo sloboda vjeroispovijesti

Na pitanje o suživotu vjerskih zajednica, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije istakao je da istorija svjedoči da svi imamo duboke korijene, da se izgradila kultura, ali da postoji i ono što je zajedinčko.

„Sada nemamo otvorenih pitanja, može biti da su nekada potrebni češći susreti. Međusobno komuniciramo, viđamo se, moglo bi to i više, ali smo spremni da damo doprinos harmonizaciji i uspostavljanju boljih odnosa“, kazao je mitrolopit u emisiji „Argumenti“ TVCG.

Potrebno je, dodao je, koncentrisati se na ono što nas gradi.

Reis islamske zajednice, Rifat Fejzić, poručio je da je odgovonost za suživot na najvećim vjerskim zajednicama.

„Svi treba da damo doprinos koliko možemo. Ima materijala za suživot. Tokom vjerskih praznika, od svih nas ćete čuti riječi pomirenja i jedinstva, međutim na terenu to nije baš tako, pa treba postaviti pitanje da li smo iskreni u tome što govorimo i da li se to sprovodi“, istakao je on.

Dodao je da se nikada više nije pričalo od vjeri nego sada, te da želi da da dopirnos suživotu u Crnoj Gori.

„Bog nas je stvorio da živimo zajedno“, naglasio je reis islamske zajednice.

Rok Đonlešaj, barski nadbiskup kazao je da se Crna Gora ponosi suživotom i skladom vjerskih zajednica.

„Vjernici to sporovode u djelo, svjedoče da se može živjeti zajedno. Bar je poseban jer tu su i crkve i hram, katedrala, islamski centar. Moramo biti radosni i podsticati vjernike da žive zajedno, mi smo tu i trebamo doprinijeti suživotu“, kazao je barski nadbiskup.

Vrhovni rabin Crne Gore, Luciano Moše Prelević, smatra da je suživot u Crnoj Gori jako dobar, te da može biti još bolji.

„Znamo da postoji svemoguć bog, spremni smo da zatvorimo krug. Podrška sinagogi pokazatelj je podrške vjerskih zajednica i međusobne sloge“, rekao je on u emisiji „Argumenti“.

Pravi vjernici, dodao je on, poštuju jedni druge i nastoje pomagati jedni drugima.

Na pitanje koliko vjerski lideri mogu da doprinesu prevazilaženju razlika i podjela, mitropolit Joanikije je kazao da je u prirodi religije da širi mir i ljubav.

„Obraćamo se ljudima, ljudskim savjestima, mladima, starima… To je naša služba. Nađu riječ neko čuje, usvaja je i nalazi u njoj snagu, a pojedini to ne žele da čuju ili čuju izokrenuto. Ali, to je sloboda čovjeka.Mi dugovno sjeme treba da sijemo i u vrijeme i u nevrijeme, obrađujemo našu njihu, i ona svakako donosi nekog ploda“, rekao je mitropolit crnogorsko-primorski.

Dodao je da vjeruje da će vjerujući narod božanske vrline širiti.

„Ponajveća je odgovornost naša, ali je svaki čovjek odgovoran. Ne može se ničije mjesto nadoknaditi, svako može dati neki doprinos..“

Mitropolit Joanikije je rekao da „iako ima vjere i iako je svjedočimo, poštovaćemo svakog čovjeka i svačiju vjeru“.

„Svoju vjeru ljubiš, poštuješ, za nju živiš i stradaš, ali isto tako poštuješ i tuđu vjeru“, dodao je on.

Reis islamske zajednice saglasio se sa mitropolitom Joanikijem u porukama da se poštuje tuđa vjera.

„Ne može se za sebe govoriti da je dobar vjernik, a raditi loše, biti korumpiran, pa objesiti polumjesec i tvrditi da je dobar vjernik. Od te vjere nema ništa… Poštuj druge u onoj mjeri u kojoj bi volio da drugi poštuju tebe. Treba da govorio jezikom koji svi razumiju – djelima“, rekao je reis Rifat Fejzić.

Djela, dodao je, fali više i „treba se koncentrisati da jezik budu djela“.

Reis je kazao da političari sigurno snose dio odgovornosti po pitanju vjerske netrepeljivosti.

„Živimo po zakonima koje političari donesu i mislim da bi manjinama odgovarao da imamo uređen sistem. Nama bi odgovarao sistem. Političari često nanose podjele koje ne bismo smjeli da imamo u društvu“, rekao je Fejzić, između ostalog.

Barski nadbiskup, Rok Đonlešaj, u „Argumentima“ je kazao da Katolička crkva nastoji da da pun doprinos u vjerskom suživotu i skladu, te da su konkretni primjeri potrebni u nekim područjima.

„Nastojimo biti na ispomoć i drugima, bez obzira koje su vjere i nacionalnosti. Gledamo koji su ljudi i potrebi. Ima puno konkretnih primjera kada želimo doprinijeti, ali ima i nedostataka… Vidim doprinos i kroz volontiranje, to nijesu samo volonteri Katoličke crkve, već i drugih vjeroispovijesti“, naveo je barski nadbiskup.

Vrhovni rabin Crne Gore, Luciano Moše Prelević, pojasnio je da je svaka jevrejska zajednica nezavisna, a rabin „samo njihov službenik“.

„Osnovno pravilo judaizma je ljubi bližnjeg svog kao samog sebe. U svakoj situaciji i zemlji postoje ljudi koji žele zamutiti vodu, po meni treba više iskrenosti među ljudima i više pomaganja.

Na pitanje kome odgovara vjerska netrepeljivost, vrhovni rabin je rekao:

„Crna Gora je jako mlada država. Nemamo boljeg sistema od demokratije, a u demokratiji, kada dolaze izbori, ljudi nastoje zamutiti vodu, to nijesu pravi vjernici.“

Mitropolit crnogorsko-primorski kazao je da ne vidi da ima problema među vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.

„Među ljudima i iste vjere često ima problema, ali vjera nije faktor razjedinjavanja. Ako se problemi i pojave, mi ćemo ih prevazići. To je naše fino nasljeđe. Ali, onaj koji čini zlo i zločin u ime vjere, niti je vjernik, niti ima veze sa Bogom. On time vjeru brlja i nanosi joj štetu“, rekao je mitropolit.

Reis islamske zajednice kazao je da su otvoreni za saradnju sa svim vjerskim zajednicama.

„Saradnja na neki način postoji, ali mislim da nije na nekom zavidmom nivou. Šta ima normačnije od toga da jedan kolega dođe na sahranu kolegi druge vjere, mi od toga pravimo vijest. Mi moramo pozivati vjernike iskreno. Mitropolit je noćas imao jako dobre poruke, ali one moraju doći do naših vjernika i da osudimo nedjela naših sljedbenika“, ukazao je on.

Saradnja vjerskih zajednica, ocijenio je Fejzić, treba da bude prirodna.

„Dovoljno je nebo, da imamo svi pedalj tog neba… Ako gledate međureligijski dijalog u regionu, nigdje nije organizovaniji nego u Bosni i Hercegovini. Ipak, mislim da je tamo najgora situacija od svih zemalja u regionu. Ovdje nam treba puno iskrenosti, i mene i sviju nas“, naglasio je reis.

Rok Đonlešaj, barski nadbiskup, rekao je da možemo biti zadovoljni što vjerske zajednice nijesu u sukobu, što se posjećuju i eventualno savjetuju.

„Da li je to dobvoljno, mislim da nije. Trebalo bi više da uradimo i da se organizujemo u promocija, kulturnim događajima i da damo puni doprinos u mnogim oblastima… Vjerujem da i naši vjernici od nas očekuju više od toga jer je to potrebno, krajnje je vrijeme organizovati dijalog i mislim da to nedostaje Crnoj Gori“, istakao je nadbiskup.

Vrhovni rabin ocijenio je da je odnos vjerskih zajednica iskren.

„Mi smo mlada zajednica, nekoliko puna smo pravili skupove i pozivali predstavnike drugih religija. Mislim da nedostaje puno upoznavanje jedni drugih, ako se zanmo, nećemo doći do toga da nam neka mutivoda sa strane kaže da neko radi ono što napravo ne radi i odvede nas na krivi put“, rekao je Prelević u „Argumentima“.

Dodao je da smo svi „obitelj“, te da moramo pomagati jedni drugima.

„Osnov svega je djelo, te da volimo i pomažemo jedni druge bez obzira na religiju“, istakao je rabin.

Vjerama treba samo sloboda vjeroispovijesti

Na pitanje da li vjerske zajednice narušavaju sekularnost, mitropolit Joanikije je rekao:

„Mi ovdje predstavljamo svoje vjere i sigurno bismo mogli pomoći narodu i državi u mnogim segmentima života. Za sve nam treba saradnja sa državom, koja nije na najboljem nivou. Sekularnost se najviše održava u tome što svi imaju slobodu, uz poštovanje slobode drugih. Vjerama ne treba ništa drugo osim zagarantovane slobode vjeroispovijesti. Tu država mora da zagarantuje i slobodnu crkvene imovine, što još u Crnoj Gori nije urađeno kako valja, nema zakona o restituciji…“

Mitropolit je kazao da su o tome razgovarali kada je potpisan Temeljni ugovor, ali da taj proces još nije krenuo.

Ako u Crnoj Gori po svim popisima i anketama je ogroman broj vjernika, trebaju da se te vjere čuju kada se donose zakoni koji u nekoj mjeri zadiru i u vjerska osjećanja i nasljeđe, smatra mitropoliti Joanikije po pitanju Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

„Slučajevi promjena pola su dosta rijetki i imamo razumijevanja za takve ljude. Ali podsticati čovjeka na takvu jednu neprirodnu dilemu je zaista opasno jer se radi o maloljetnim ličnostima. Poznato je da oni koji promijene pol kasnije imaju probleme, žele da se vrate u prvobitno stanje, dolazi do neizlječivih trauma, dolazi do samoubistava… Zar nam i ovako nije dosta problema, nego hoćemo ih još? Moramo, iz pastirskih razloga imati stav o tome i mora se čuti“, kazao je on.

Reis je rekao da ne treba ružno shvatiti to što neko od vjerodostojnika želi da prokomentariše nešto.

„Imamo pravo da iznesemo svoj stav. Razumijem i državnu politiku koja mora neke stvari da uradi, ali i država treba da uvaži nas i naše mišljenje. Smatram da nije strano da i mi nekad nešto prokomentarišemo i kažemo svoj stav. Trebalo bi da nađemo mjeru između sekularizma i rada vjerskih zajednica, mislim da je to moguće uskladiti“, istakao je on.

Barski nadbiskup je poručio da ne treba govoriti o granicama, te da one označavaju podjele.

„Država i vjerske zajednice žive u istoj državi i brinu se za iste ljude, za koga ćemo postaviti granicu? Ako država smatra da mi kao vjerski lideri moramo ćutati, onda se tu vara, jer mi ne možemo ćutati. Mi tu djecu krstimo, krštenje je preporod, mi smo ih duhovni roditelji, a roditelji ne mogu ćutati ako im se dijete ugrozi“, rekao je Đonlešaj.

Naglasio je da oni nijesu konkurenti vlastima.

„Ako želimo dati doprinos za dobrobit, onda niko nikoga ne treba smatrati konkurentima“, dodao je.

Đonlešaj je ocijenio da svaki vjerski lideri treba da znaju svoju granicu, ipak smatra da su zapostavljeni kada je u pitanju donošenje nekih zakona.

„Trebala bi biti veća saradnja, bez obzira što je Crna Gora sekularna država, građani su uglavnom vjernici. Kao vjerski lideri moramo se angažovati bez obzira da li se to sviđa državi ili ne“, istakao je nadbiskup.

Vrhovni rabin Crne Gore kazao je da Evropa nameće neke stvari, te da se religija odvaja od društva.

„Religija nema baš neku slobodu djelovanja u Evropi, ali reakcija ljudi je da jačaju desni pokreti. Ljudi nemaju otpor prema svemu tome. Narodu bi trebalo postaviti piitanje o zakonima i otvoriti širi dijalog“, zaključio je Prelević.