IN4S

IN4S portal

Na današnji dan rođeni su Ivo Andrić, Mihajlo Pupin i Džon Lenon

1 min read

Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Profimedia/Zuma Press/Knjiga "Kainov ožiljak/Dejan Stojiljković

Mihajlo Pupin, Ivo Andrić i Džon Lenon, tri čoveka koja su, svaka na svoj način, obležila moderno doba, rođena su na isti dana – 9. oktobra.

Mihajlo Pupin rođen je u Idvoru 1858. godine. Bio je srpski i američki naučnik, pronalazač, profesor na Univerzitetu Kolumbija i počasni konzul Srbije u SAD.

Svojim naučnim radom, Mihajlo Pupin dao je veliki doprinos u oblasti bežične telegrafije, telefonije, rendgenologije… Bavio se i električnim pražnjenjem u cevima sa razređenim gasovima. Njegov najznačajniji pronalazak su “Pupinovi kalemovi” koji se postavljaju u telefonske linije.

Bio je i jedan od osnivača i predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi. Takođe je dobio i Pulicerovu nagradu za autobiografsko delo „Od pašnjaka do naučenjaka“.

Nikada nije zaboravio i nije se odrekao starog zavičaja i pomagao je i Idvor i Srbiju i Jugoslaviju na sve moguċe načine. Pupin je bio oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Džekson iz Njujorka. Imao je sa njom ċerku Varvaru, udatu Smit. Umro je 12. marta 1935. u Njujorku i sahranjen na groblju Vudlaun u Bronksu.

U Matici rođenih crkve Svetog Ivana Krstitelja u Travniku, pod rednim brojem 70, stoji da je 9. oktobra 1892. godine rođen Ivan, sin Antuna Andrića i Katarine Andrić, rođene Pejić. Bio je jedan od najznačajnijih i najplodonosnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca. Jedini je Srbin koji je primio Nobelovu nagradu, i to za književnost 1961. godine.

Njegova najpoznatija dela su „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Prokleta avlija“, pripovetkr „Aska i vuk“, „Jelena, žena koje nema“… Osim proze, pisao je i poeziju. U međuratnom periodu bavio se i diplomatskim radom.

Proslavljenog pevača i tekstopisca Džon Lenona danas svi znamo kao osnivača Bitlsa. Njegov doprinos pop muzici ostavio je neizmerni trag koji ne jenjava ni danas. Rođen je 9. oktobra 1940. godine u Liverpulu u Engleskoj. Lenon je upoznao Pola Mekartnija prilikom crkvene svečanosti 6. jula 1957. godine. Ubrzo ga je pozvao da se pridruži njegovom bendu. Ostalo je magija.

Mekartni upoznaje Lenona sa Džordžom Harisonom i Stjuartom Satklifom koji takođe postaju članovi benda. Bitlsi su bili jedna od najživopisnijih pojava u muzici 1960-ih godina, na koju su izvršili ogroman uticaj. Izmenili su stil vremena i podigli na najviši nivo značaj reči u pop-muzici.

Njihove najpoznatije pesme su „Let It Be“, „Hey Jude“, „Here Comes the Sun“, „I Want to Hold Your Hand“…

Osim što je svirao, Lenon je i crtao i pisao celog života. Njegova knjiga besmislica „In His Own Write“ objavljena je 1964, a godinu dana kasnije stigla je i „A Spaniard in the Works“.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *