Na sjeveru bez posla ostalo 40 hiljada građana

Na sjeveru je zbog stečaja, vaučerske privatizacije i tenderske rasprodaje preko sto uspješnih preduzeća uništeno i preko četrdeset hiljada radnih mjesta ugašeno, odnosno preko 160 hiljada stanovnika sjevera egzistencijalno osakaćeno, ocijenio je predsjednik NVO „Stečajci” Borislav Ćulafić za „Dan”.

On je naglasio da je samo u Pljevljima, Žabljaku, Bijelom Polju, Kolašinu i Mojkovcu uništeno preko 50 uspješnih preduzeća i zemljoradničkih zadruga sa hiljadama egzistencijalno i sociološki uništenih radnika i njihovih porodica.

Istovjetna brojka je i na sjeveroistoku države, na teritoriji plavske, andrijevičke, beranske i rožajske opštine, u kojima su ekonomski spržena preduzeća a egzistencijalno ugroženi i bivši radnici i njihovi potomci.

Za navedeni ekonomski i egzistencijalni genocid do sada niko nije odgovarao niti makar bio procesuiran, rekao je Ćulafić.

On je rekao da su sjeverne opštine imale preduzeća koja su ne samo hranila hiljade porodica, već su od bivših palanki izgradila moderne gradove sa stambenim zgradama u kojima se skućilo hiljade radnika.

„U Žabljaku pilana Njegovuđa je bila radnička majka i majka čitave žabljačke opštine sa obližnjim šumama i logističkim manjim preduzećima, umrežena u tehnološki lanac davala je blagostanje i radnicima, i opštini, i državi. U Pljevljima je uništen Poljoprivredno-industrijski kombinat s ogromnim bogatstvom, Šumarsko preduzeće Pljevlja, Vojna fabrika namjenske proizvodnje, više zemljoradničkih zadruga s ogromnim zemljišnim površinama, Konfekcija i trikotaža „Tara”, „Velimir Jakić”. U Bijelom Bolju je uništen „Vunko”, fabrike obuće „Lenka” i „Mladost”, Industrija mašina i konstrukcija „Imako”, „Prva petoljetka”. U Beranama i Andrijevici Industrija kože „Polimka”, Fabrika celuloze i papira, ŠIP „Polimlje”, Ciglana, Trgovinsko preduzeće „Jasikovac”, GP „Izgradnja”, „Agropolimlje” Berane, sa 10 radnih jedinica„, rekao je Ćulafić.

On tvrdi da je gašenjem „Soko štark Komovi” u Andrijevici, Fabrike metalske industrije „Termovent”, „Kožne galanterije i konfekcije” ta opština izgubila mnogo.

„U Rožajama su ugašeni „Gornji Ibar”, „Kristal”, „Titeks-Roteks”. U Plavu ŠIK „Bor” Plav, HP „Plavsko jezero”, zatim „Termoplast” u Gusinju, „Titeks-Maksim” Gusinje, „Titeks-Maksim” Murino. U Mojkovcu su ugašeni „Vukman Kruščić”, „Sinjavina”, „Bojna njiva”. U Kolašinu „Impregnacija drveta”, „Eksport drvo” ŠP, AD Šumarsko preduzeće „Bjelasica”. Njih se sjećaju samo stariji, kojih je sve manje, a mladi nijesu svjesni šta su imali u sopstvenim sredinama, kakvu su perspektivu imali u rodnim krajevima uz svoje roditelje i blizu svojih porodica i treba da znaju ko im je uništio sadašnjost i budućnost i ko je za sebe sagradio hramove. Krivce za ovakvo stanje treba tražiti i pozvati na odgovornost“, poručio je Ćulafić.

Istakao je da privreda sjevera već 20 godina bukvalno ne postoji.

„Ona postoji samo u sjećanjima bivših radnika i medija, koji pokušavaju da je bar od zaborava otrgnu i da evociraju uspomene na pokojna preduzeća, da pozovu nadležne da odgovorne za smrt hiljade radnih mjesta privedu pravdi. Pored opustjelih fabričkih hala, hotela, transportnih preduzeća i zemljoradničkih zadruga, ostatak bivših preduzeća, nekadašnjih savremenih građevinskih objekata danas su na nivou zanatskih primitivnih radionica sa nekoliko nezadovoljnih radnika, koji prihvataju robovlasnički status kod kvazibiznismena menadžerskih šarlatana i uspješnih špekulanata, kod kojih kao zarađuju crkavicu bar za hljeb„, zaključio je Ćulafić.

Zakon radnike pretvara u robove

Komentarišući izmjene zakona o stečaju, koje će Odbor za ekonomiju razmatrati u srijedu, Ćulafić je kazao da je Privredni sud iz centra moći dobio apsolutnu vlast da sladunjavim zakonskim šarenim lažama pripremi slatkiš u vidu izmjena Zakona o stečaju koji će ponuditi radnicima.

Takav zakon će ponuditi radnicima koji su pretvoreni u robove kod novonastalih skorojevićkih crnogorskih robovlasnika kako bi ga javnost i radnici što lakše progutali. Stečajni upravnici su desna ruka stečajnim sudijama i poslodavcu, konkretno Privrednom sudu koji ih

radno angažuje isključivo po volji rukovodstva, uz dosluh sa naručiocima i volji onih koji priželjkuju i spinuju stečaj kako bi što lakše došli do priželjkivanog plijena zvanog ogromno bogatstvo za male pare, koje će se platiti bilo kad ili nikad rekao je Ćulafić.

On je poručio da izmjene zakona o stečaju ne trebaju nikome sem centrima moći da bi se amnestirali krivične odgovornosti, iako se ni po dosadašnjem zakonskom rješenju nije desilo da je neko procesuiran a kamoli osuđen ili zaplijenjena nelegalno stečena imovina jednom stečajnom upravniku ili sudiji.