„Nadrealni“ Brajović i SDT: Koliko „đe ba zapelo“ i „koga ti foliraš“ vrijedi zemljište bivšeg predsjednika Skupštine

Nakon objavljivanja čuvenog „Zeta filma“ i otvaranja afere „Koverta“, koji suštinski razotkrivaju „demokratski“ karakter DPS-a i objašnjavaju sve njihove izborne „uspjehe“, predsjednik Atlas Grupe, dr Duško Knežević, javno je optužio i predsjednika SD-a i tadašnjeg predsjednika crnogorskog parlamenta, Ivana Brajovića, za političku korupciju.

Knežević je istakao da je Brajović jedan od političara kojima je direktno davao novac, da bi njegova kompanija mogla nesmetano da posluje, kao i da mu je omogućio da Atlas banci vrati dug od preko 100.000 evra tako što je prodao plac u Bjelopavlićima po 10 puta većoj cijeni od tržišne.

„Koliko je ta zemlja plaćena i kolika joj je bila stvarna cijena? Koliko je dobio novca na ruke da, uz prodaju zemlje, zatvori dugovanja nastala zato što su članovi njegove porodice lake ruke na karticama i zato što je imao problem da ih zaustavi u trošenju? Da li će Brajović upoznati javnost sa visinom duga, dati izvode sa svog računa, saoštiti koliko je kasnio sa plaćanjem i detaljno objasniti način na koji je izmiren dug?“, pitao je Knežević.

Ovo pitanje, osim u medijima, tretirano je i u Skupštini Crne Gore. Na rješavanju ove „zagonetke“ insistirao je, između ostalih, i Brajovićev nekadašnji partijski kolega, Raško Konjević.

Pod pritiskom javnosti reagovao je i „Tajnovidac“, Milivoje Katnić. Iz Specijalnog državnog tužilaštva, u novembru 2019. saopšteno je da je formiran predmet u vezi sa transakcijama na rivolving kartici predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, poslovne oznake Ktr-S 235/17, te da je u navedenom predmetu u toku – izviđaj.

I, dok je SDT-a „izviđao“, Brajović je sa mjesta predsjednika Skupštine nastavio da „dosljedno“ saučestvuje DPS-u u pohari državnih resursa, uništavanju prirode i pokušaju otimanja svetinja, da bi tek u maju ove godine, po tužbi koju je podnio upravo Konjević, bio saslušan u SDT-u. U svojstvu građanina.

I pored dokaza koje je predočio Knežević, i analize MANS-a koja nesumnjivo ide u prilog Kneževićevoj tvrdnji da je riječ o „fingiranoj prodaji zemljišta“ koja je „školski primjer reketa i korupcije“, SDT je nastavilo samo da – izviđa.

U avgustu ove godine glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da je u toku istraga načina na koji je predsjednik Socijaldemokrata i Skupštine Crne Gore Ivan Brajović prodao zemljište, te da „svako ima pravo da svoju imovinu proda što skuplje može, ali da nema pravo da koristi poziciju kako bi postigao veću cijenu“.

Pokušali smo da od SDT-a saznamo dokle se stiglo u „istrazi“ i da li će biti podignuta optužnica protiv Brajovića, budući da građani, ali i sam Knežević, smatraju da Katnić samo zamazuje oči javnosti, posebno međunarodnoj, te da će se istraga završiti bez ikakve prijave zbog “nedostatka dokaza”.

Odgovore nismo dobili.

Ipak, epilog nije teško prognozirati, tim prije ako će se odluka Tužilaštva zasnivati na svjedočnju samog Ivana Brajovića, poznatog po davanju lažnog iskaza u suđenju povodom afere „Ramada“.

Tada je predsjednik stranke „budžetskih korisnika“ od crnogorske javnosti zaradio „sočan“, ali nimalo laskav nadimak – „Popek“. Ipak, ODT i VDT su odbili krivične prijave koje je protiv Brajovića podnio Mladen Bojanić.

Pročitajte još:

Razvlašćivanje DPS, dovesti državu u zakon, proces obaranja strukture… Reakcije na sporazum tri koaliciona lidera nove vlasti u Crnoj Gori