Nauka i struka da daju smjernice za očuvanje Biogradskog jezera

Očuvanje Biogradskog jezera mora biti imperativ ne samo za Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, već i za državu i društvo u cjelini, a donošenju mjera sanacije i antierozione zaštite mora se pristupiti što prije, zaključeno je na današnjoj međunarodnoj naučnoj konferenciji na temu ”Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera” održanoj u Kolašinu.

Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) Jelena Kljajević istakla je da hidrološki problemi u parku datiraju odavno i da je za rješenje potrebna riječ struke i nauke.

“Nadam se da će konferencija dati konkretna rješenja koja će nam služiti kao smjernice za dalji rad kada je u pitanju zaštita ovog prirodnog dragulja. Mi smo odlučni u tome da očuvamo parkove i njihov biodiverzitet”, poručila je Kljajević.

Ispred JPNPCG obratio se i Veselin Luburić, te podsjetio da je Biogradska gora prvo neformalno zaštićeno područje, još od 1878. godine, te da je do današnjeg dana najočuvanije područje u Crnoj Gori za šta posebnu zahvalnost JPNPCG duguje svojim zaštitarima.

On je podsjetio na istorijat dosadašnjih istraživanja, preporuka i predloga riješenja kada je u pitanju problem oticanja Biogradskog jezera.

Na konferenciji su se danas čule različite naučne analize, podaci i mišljenja.

Velibor Spalević govorio je o intenzitetu erozije u slivu Biogradske rijeke, poručivši da je potrebno da naučna javnost na sistematičan način da viziju mogućih ishoda, koji mogu poslužiti za donošenje odluka i rješavanja problema u NP Biogradska gora.

On smatra da je potrebno uključiti i globalnu naučnu javnost, kako bi se pronašlo najbolje rješenje uz poštovanje najboljih naučnih praksi.

Radenko Pejović i inženjer Nikola Čađenović sa Građevinskog fakulteta posebno su se osvrnuli na rezultate hidrogeoloških i inženjersko geoloških istraživanja kao osnov za izvođenje sanacionih mjera na Biogradskom jezeru.

Oni su govoreći o mogućim rješenjima za oticanje Biogradskog jezera istakli da je dobro što je pokrenuta inicijativa da se pristupi dodatnim istraživanjima kako bi se spriječio nestanak jezera, ali i da je potreban multidisciplinarni pristup.

„Zabrinjavajuća je situacija. Velike su razlike između maksimuma i minimuma nivoa Biogradskog jezera. Dubina se sa 12 metara tokom suše spusti na šest metara. Pojedini stručnjaci procjenjuju da će jezero nestati za 130 godina ukoliko se ne nađe neko rješenje“, poručio je Pejović.

Čađenović je istakao da su duž jezera uočeni brojni ponori, ali istraživanja sprovedena od 1988. do 1995. nijesu dali dovoljno precizan odgovor o njihovom tačnom broju i pozicijama.

„Zato je za mogućnost sanacije ovog problema prije svega potrebno definisati geološki model jezera, mogućnost jednostavne izrade kosine, ali se mora raditi postupno, obazrivo, kako se ne bi ugrozio biodiverzitet“, kazao je on.

Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta Vladimir Pešić posebno se osvrnuo na značaj ekosistema NP Biogradska gora, a kako je kazao ovaj park je „prirodna laboratorija“.

„Treba postaviti pitanje da li štitimo jezero kao lokalitet ili želimo da štitimo ekosistem. Moj savjet je da se bude vrlo obazriv prilikom intervencija u prirodi, posebno u nacionalnim parkovima“, upozorio je Pešić.

Branko Micev iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju Crne Gore u svom izlaganju osvrnuo se na evidentne anomalije klimatsko – meteoroloških faktora, koji imaju negativan uticaj na bilans stanja voda Biogradskog jezera.

Profesor Prirodno – matematičkog fakulteta iz Novog Sada Slobodan Marković, kao i profesor sa Šumarskog fakulteta u Beogradu Miodrag Zlatić prikazali su interesantna rješenja iz svijeta i regiona za problem erozije i ukazali na važnost učešća javnosti i održivo upravljanje turizmom.

Milić Čurović sa Biotehničkog fakulteta Crne Gore govorio je i o značaju šuma za zaštitu od erozije zemljišta.

Dragan Radojević iz Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore istakao je da dosadašnja geološka istraživanja nisu dala dovoljno podataka kako bi se definisali režimi podzemnih voda u slivu Biogradskog jezera, te se sprovela adekvatna sanacija.

On je dodao da je Zavod za geološka istraživanja prošle godine započeo izradu projekta hidroloških istraživanja Biogradskog jezera.

Konkretni zaključci i rješenja ovog problema biće pretočeni u dokument koji će biti poslati Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u cilju izrade Glavnog projekta sanacije ovog problema.

Međunarodnu konferenciju organizovalo je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda (World Association of Soil and Water Conservation – WASWAC), sa sjedištem u Pekingu (Kina) i Ajovi (SAD) i u saradnji sa GEA (Geo Eko-Eko Agro), a uz podršku Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.