Nema slobodnih izbora, ako ih organizuje DPS

Nema povratka u parlament sve dok se ne ispune svi zahtjevi opozicije i odmah reformiše Državna izborna komisija, kao organ bez čijeg zakonitog rada nema ni poštovanja ustavnog načela da vlast mora proisteći iz slobodno izražene volje građana.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović podsjeća da ta partija od osnivanja insistira na temeljnoj i neodložnoj reformi Državne izborne komisije, koja je u prethodnim izbornim procesima pokazala ozbiljne manjkavosti.

–Bez kadrovski jakog DIK-a, kao organa čija je osnovna upoga da obezbijedi zakonito sprovođenje izbornog procesa i jedinstvenu i potpunu primjenu zakona, nema slobodnih i poštenih izbora. Brojne su primjedbe, kako civilnog sektora, tako i političkih subjekata kao podnosilaca izbornih lista, na rad i djelovanje Državne izborne komisije koja se u prethodnom periodu izrazito trudila da udovolji DPS-u i njihovim satelitima ne prezajući od kršenja pravila i zakonom definisanih procedura. Najdrastičniji primjer služenja političkim interesima i kalkulacijama DPS-a jeste ogroman broj potvrđenih izbornih lista bez prethodne provjere da li je potpis birača određenoj izbornoj listi zloupotrijebljen ili ne. Svi mi znamo da su pojedini podnosioci izbornih lista dostavili izbornu listu sa recimo 8.000 potpisa podrške, dok su na izborima osvojili jedva hiljadu glasova, naveo je Bogdanović.

Ni nakon tri ponovljena poziva Administrativni odbor nije izabrao člana DIK-a iz reda civilnog sektora. Na treći ponovljeni poziv javio se Zoran Vujičić iz Građanske alijanse kao jedini kandidat. Sjednica je zakazana, pa odložena zbog nedostatka kvoruma još prije dvadesetak dana i niko ne zna da li će i kada ponovo biti zakazana.

Prema ocjeni Steva Muka, predsjednika Upravnog odbora Instituta Alternativa, nije moguće u skladu sa zakonom izabrati predstavnika civilnog društva jer jedini aktuelni kandidat Vujičić, iz Građanske alijanse, očigledno ne ispunjava uslove propisane zakonom.

– Tako da to nije krivica vladajuće parlamentarne većine nego rezultat nedostatka kadra koji ispunjava uslove i koji je voljan da se prijavi za ovo mjesto. Bilo bi zabrinjavajuće ukoliko bi se vladajuća većina odlučila da u ovoj situaciji izabere ovog kandidata mimo zakonom propisanih uslova, prokomentarisao je Muk.

Pitanje uloge i sastava DIK-a u narednim izbornim procesima, kako je naglasio, treba staviti na važno mjesto u budućem dijalogu vlasti i opozicije o uslovima za fer i demokratske izbore. U situaciji kad je DIK formirana kao predstavničko tijelo partija, predstavnik civilnog društva bi trebalo da, naročito u slučaju ovako visoke polarizacije političke scene, bude dokazani profesionalac, ali i moralni autoritet prihvaćen od obje strane. Zato bi nametanje lažnih predstavnika civilnog društva voljom samo jedne partije bilo na štetu povjerenja u rad DIK-a i budućih izbornih procesa, naveo je Muk.

I u Građanskom pokretu URA smatraju da se DIK hitno mora reformisati.

– Neophodno je da članovi budu profesionalci, a ne partijske ekspoziture kao što je to slučaj danas. Veći dio članova predstavlja interes partije, prvenstveno DPS-a. Mislite li da bi, recimo, predsjednik DIK-a smio donijeti bilo kakvu odluku koja ne odgovara vladajućoj stranci. Odgovor je da ne bi. Bespredmetno je komentarisati njihov rad i stručnost, kazao je Rade Milošević iz URA, uz opasku da je najbolji pokazatelj za ovakve tvrdnje sami izborni dan.

Smatra da posao bolje rade određene nevladine organizacije nego DIK, koja ovakva kakva je ne doprinosi jačanju povjerenja u izborni sistem.

– Vidimo i ovih dana da neće da sprovedu proceduru za izbor predstavnika civilnog sektora i univerziteta. Na čelu DIK-a mora biti profesionalac i postavlja se putem konkursa. Bojim se da to neće biti slučaj sve do momenta promjene vlasti u Crnoj Gori, zaključuje Milošević.