Nije vic ili: Šta je Džuvo rekao direktoru CIA

Piše: Dževad Galijašević

Direktor CIA u Sarajevu mogao je čuti mnogo toga o Republici Srpskoj i Dodiku, ali o opasnosti koja se u zabitoj Bosni nadvija nad glavom SAD nije, zasigurno, ništa

Ne postoji vrijeme u istoriji u kome su bosanski muslimani tako pasionirano pratili političke procese a tako malo ili nikako ih razumjeli. Ovde nije samo reč o velikim geopolitičkim pomeranjima kojima prisustvujemo, mada su i ona domet njihovih krivih analiza, već i lokalnom nivou, gde se obračuni, podmetanja i bezakonje tretiraju kao prihvatljiva norma političkog opštenja. Ukoliko se nađe neki svijetli pojedinac spreman da iznese svoj sud, njega će poput Fatmira Alispahića, ućutkati, ugroziti i njegovu porodicu i njega u vlastitoj kući. Slično iskustvo imaju i gradski mangupi poput Amira Pašića Faće, pa i novinara Esada Hećimovića, Nedžada Latića i Senada Avdića, ili intelektualaca Slave Kukića i Mehmedalije Nuhića. I tako sve redom do pozicija ministara bezbjednosti, nekadašnjeg Sadika Ahmetovića i današnjeg Nenada Nešića… Pri tome sve pobrojane ljude ne vezuju ni ideologije ni partije, već samo ideja da iznesu svoje stavove.

Lekcija o Kuranu

Identična situacija je i o pitanju geopolitičkih procesa, u kojima snage odmjeravaju mitski elementi dobra i zla, oličeni u dvije globalne sile – Rusiji i SAD.

Stvar oko Rusije i Amerike morala bi biti razumljiva (čak) i bosanskim muslimanima, ali nije. Naime, u drugoj polovini avgusta 2024. predsjednik Rusije je obišao muslimansku Republiku Čečeniju i posjetio njenog predsjednika Ramzana Ahmadoviča Kadirova. Vrijedi napomenuti da Čečenija brojem stanovnika čini manje od jednog procenta stanovništva Rusije, dok je površinom ova muslimanska republika manja od jednog promila ukupne površine Ruske Federacije. Putin je s Kadirovom prisustvovao vježbi operativno-taktičkih i streljačkih sposobnosti šesnaestogodišnjeg Ramzanovog sina Adama Kadirova. Poslije se predsjednik Putin slikao s deset Ramzanovih sinova i primio na poklon posebno ukrašenu i uređenu, za muslimane najvažniju knjigu – Kurana časnog. Primajući poklon, Putin je učinio ono što nijedan državnik koji ne pripada islamu nije nikada: poljubio je knjigu, šaljući jasnu poruku svim muslimanima o neraskidivom prijateljstvu.

U državama političkog Zapada, od krajnjeg sjevera Zapadne Evrope do sjevernoameričkog kontinenta, Kuran se cjepa i pali. Amerika na duši nosi tri predsednika muslimanskih zemalja u Aziji i u Africi – Moamera el Gadafija, Sadama Huseina i Abdulaha Saleha. Bašar el Asad, Ben Ali i Hosni Mubarak podsetnik su na američki odnos prema muslimanima, protiv kojih je Amerika vodila dva ozbiljna rata – onaj protiv terorizma i Arapsko proljeće, dok se pripremala za treći i najvažniji: protiv Irana.

Ničice pred Bernsom

Američki saveznici na Zapadu, a posebno oni u Izraelu, odgovorni su za smrt palestinskih lidera, razoranje Gaz, naseljavanje Zapadne obale Jevrejima, okupaciju Jerusalima i ugrožavanje Al Akse, kao i ubistvo stotina hiljada palestinskih civila, žena i d‌jece. Američki nosači aviona, britanska mornarica i avijacija, zajedno sa Francuzima, Kanađanima i Australijancima, silom garantuju istorijsko pravo Izraela da vrši genocid nad Palestincima. To nije tema na društvenim mrežama u Bosni. Tema je poseta glavnog obavještajca SAD, direktora CIA Vilijama Bernsa. U vrijeme dok je Putin sklapao strateški sporazum sa Azerbejdžanom i ljubio Kuran u Čečeniji, muslimanski baliluk je širom otvorio gradske kapije za američkog direktora industrije smrti, očekujući od njega jedno – rešavanje pitanje Milorada Dodika i Republike Srpske.

Direktor američke Centralne obaveštajne agencije u Sarajevu se sastao sa Almirom Džuvom, šefom Obaveštajno-bezbjednosne agencije – OBA.

„Riječ je o posjeti koja je dogovorena ranije. Berns je iskazao podršku u saradnji agencija, ali i državi BiH“, rekao je Džuvo za Radio Slobodna Evropa.

U Sarajevu direktor CIA se sastao i sa članovima Predsjedništva BiH i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, pa otputovao za Beograd a zatim i u Prištinu. Priča je dakle regionalna, a ne lokalna.
Pojedini čaršijski mediji tvrdili su da je to „iznenadna posjeta BiH“, naglašavajući da je u to vrijeme u čaršiji boravila delegacija Nacionalne garde Merilenda, predvođena brigadnim generalom Ejmi Kremse.

Ivana Stradner, savjetnica u Fondaciji za odbranu demokratije iz Vašingtona, na Iksu je prokomentarisala da je ova poseta „vrlo dobar znak jer je situacija na Balkanu vrlo napeta“.

Džuvin izveštaj

Šta je uistinu posetom zaboravljenoj kasabi želeo da poruči prvi čovek američke službe? Zabrinutost? Teško. Berns nije zabrinut za Balkan a pogotovo za Bosnu, ali u ovom trenutku, pored ratova u Ukrajini i Gazi, pored tenzija u Pacifiku i oko Tajvana, njegovoj zemlji ne treba novi rat na Balkanu. Istovremeno, Amerikance brine Iran, koji, budući snažno pozicioniran u Bosni, može da napadne američke interese, diplomatiju i vojno osoblje u BiH ako bude trebalo. Tačnije, ako SAD, Velika Britanija i Francuska sa Izraelom napadnu postrojenja za obogaćivanje uranijuma ili Teheran, Iran će uzvratiti u BiH, gdje zapadni činovnici ne vide dalje od rušenja Republike Srpske. Iran je sposoban da u BiH uzvrati terorističkim akcijama i uz pomoć sunitskog i vehabijskog pokreta razori zapadne mete u Sarajevu. Ako odluči da to učini – tako će biti.

Da li je Džuvo obavjestio Bernsa da stvari za SAD u Bosni stoje vrlo loše, ili se zadržao na opanjkavanju Dodika? Svi su izgledi da je ovo drugo u pitanju.

Izvor: Pečat