Novi srpski ambasador od danas zvanično na dužnosti: Mandat usred zamaha novih odnosa Beograda i Podgorice

Novoimenovani ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac od danas je i zvanično na dužnosti u Podgorici, nakon što je juče predao akreditive državnom sekretaru za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evopskih integracija Vladimiru Raduloviću.

Bingulac je juče u Podgorici izjavio da se raduje misiji u Crnoj Gori, te da dobri i intenzivni odnosi dvije susjedne i prijateljske zemlje pružaju mogućnost za kontinuirano unapređivanje sveukupnih kontakata.

Radulović je, uz dobrodošlicu, poželio uspješan mandat Bingulcu i iznio uvjerenje da politički dijalog Crne Gore i Srbije, osnažen prethodnim i, posebno, predstojećim posjetama na najvišem državnom nivou, predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj sveukupnih odnosa.

Ambasadorovo stupanje na dužnost poklapa se sa najavljenom zvaničnom posjetom srpskog premijera Ivice Dačića Podgorici tokom ovog mjeseca. Nakon toga će, kako je najavljeno, i Milo Đukanović otići u uzvratnu posjetu Beogradu.

Đukanović punih deset godina nije bio u zvaničnoj posjeti Srbiji.

Uzlazno od dolaska Nikolića

Novi zaokret u odnosima zvanične Podgorice i Beograda potvrdila je i nedavana izjava Mila Đukanovića. On je ocijenio je da su odnosi Crne Gore i Srbije u konstantnom usponu i to, kako je rekao, smatra bitnim kvalitetom dobre politike obje države.

„Smatram da je to dobar primjer i drugima u regionu. Tako kreiramo dobru praksu koja će podsticajno uticati na ostale kako bismo koristili resurse i da balkanske države učinimo konkurentnim u društvu porodica evropskih naroda“, kazo je Đukanović.

Predsjednik crnogorske Vlade je rekao da je cilj njegove buduće posjete Beogradu dalji razvoj međudržavnih odnosa.

„To će biti jedna redovna posjeta, koja će, vjerujem, poslužiti da otvorimo sve one teme koje nam mogu pomoći da bolje iskoristimo dosad neiskorišćene kapacitete međudržavne saradnje“, zaključio je Đukanović.

Samo prije dvije godine ovakva zvanična izjava iz Podgorice o odnosima sa Srbijom bila bi ravna naučnoj fantastici. Od 2003. godine pa do poraza Borisa Tadića na predsjedničkim izborima u Srbiji, jedini ko je koliko toliko održavo zvaničnu komunikaciju sa Beogradom bio je crnogorski predsjednik Filip Vujanović.

A sve je počelo još u jesen 2011. godine, nakon famoznog susreta Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića sa Milom Đukanovićem. Mediji su tada „nezvanično“ izvještavali da su Nikolić i Đukanović postavili kamen temeljac svoje buduće „izuzetne saradnje“.

Da se spremao zaokret u odnosima DPS-SDP kolalicije sa Beogradom govori i podatak da je Đukanović otvoreno podržao Nikolića na predsjedničkim izborima, a državna glasila u Podgorici pomno pratila i izvještavala o kampanji naprednjaka, taman kao da su u pitanju izbori u Crnoj Gori.

Kuriozitet je da od dolaska Nikolića na čelo srpske države ni crnogorski šef parlementa Ranko Krivokapić nema više problem sa „velikosrpskom hegemonijom“ ni napadima iz Beograda na suverenu istamenu Crnu Goru.

Šta čeka Bingulca na dužnosti u Crnoj Gori

Osim što će u duhu novih odnosa sa predstavnicima vladajuće većine u Podgorici raditi na unapređenju odnosa dvije države, novi srpski ambasador naslijediće brojne izazove sa kojima se suočavao i njegov prethodnik.

Ambasador je juče nakon predaje akreditiva najavio da će se tokom mandata posvetiti realizaciji projekata od „uzajamnog interesa“, ali u zvaničnom saopštenju nakon ceremonije nije precizirano o čemu je konkretno riječ.

Imajući u vidu da će Bingulac biti dužan da poštuje Ustav svoje države, koji nameće obavezu Srbije da „razvija i unapredjuje odnose Srba koji žive u inostranstvu sa matičnom državom“, novi ambasador će imati pune ruke posla.

S obzirom na to da mu na ruku idu novi uzlazni odnosi sa crnogorskom vladajućem elitom, Bingulac će moći da pokže svoje diplomatske vještine u primjera radi, prevazilaženju problema za vraćanje srpskog jezika u obrazovni sistem, adekvatne procentualne zastupljenosti srpskog naroda u državnoj administraciji ili zaštita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Ako mu to sve ne bude dovoljan diplomatski izazov, u Podgorici će ga sačekati i neregulisana pitanja državljanstva i imovine, kao potpuni nedostatak prosvjetnih i kulturnih prava Srba u Crnoj Gori.