Novović: Nezadovoljni smo postupanjem nižestepenih sudova, pod lupom i čelnici nove vlasti

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović kazao je da je u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano više krivičnih predmeta protiv funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast i pojasnio da se u njima ažurno postupa radi donošenja odluka.

Rekao je i da kategorički odbacuje tvrdnje dijela javnosti da se SDT isključivo bavi funkcionerima bivše vlasti, a da slučajeve u koje su “uključeni” predstavnici vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine drži u fiokama.

„U Specijalnom državnom tužilaštvu je formirano više krivičnih predmeta protiv drugih lica, funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast, u kojima se ažurno postupa radi donošenja odluka, a o kojima detaljnije ne mogu govoriti zbog interesa postupka, ali će javnost i o tome biti upoznata kad se steknu uslovi. Dakle, postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u svakom krivičnom predmetu i u svakom slučaju je savjesno, nezavisno, nepristrasno i odgovorno, po Ustavu i zakonu, a tako će biti i ubuduće, dok god sam ja njegov rukovodila“, navodi SDT Novović.

Novović je u intervjuu Vijestima negirao spekulacije da razmišlja o odlasku iz SDT-a i povratku sudijskom pozivu, naglašavajući da je fokusiran na rad te institucije i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore.

„Moja namjera je da ostanem na funkciji glavnog specijalnog tužioca i u potpunosti ispunim sve postavljene ciljeve. Fokusiran sam isključivo na rad Specijalnog državnog tužilaštva i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore“, rekao je on.

Govoreći o povjerenju u rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja i učincima tog tima, apostrofirao je da “Predrag Šuković i njegovi ljudi predstavljaju primjer profesionalnosti, hrabrosti i integriteta kojim treba da se vode svi službenici Uprave policije u vršenju policijskih poslova”.

Glavni specijalni tužilac kazao da je veoma razočaran što u skorije vrijeme neće doći do preseljenja SDT-a u staru zgradu Vlade, ocijenivši da oni kojima je Vlada povjerila taj zadatak, moraju pokazati veću odlučnost, aktivnost i posvećenost, kako bi se rješenje tog problema značajno ubrzalo.

„Smatram da je potrebno da državni organi i organi državne uprave, kojima je Vlada povjerila ovaj zadatak, pokažu veću odlučnost, aktivnost i posvećenost, kako bi se rješenje ovog problema značajno ubrzalo, a što se kontinuirano potencira i u izvještajima Evropske komisije“, saopštio je Novović.

Novović i da su istrage protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića (koji je na čelu tzv. Grand klana) i Rada Miloševića u vezi sa švercom cigareta su još uvijek u toku, iz razloga što se prikupljaju elektronski dokazi sa sada dekriptovane aplikacije za komunikaciju, u postupku međunarodne pravne pomoći, a od nadležnih pravosudnih organa drugih država.

„Nakon što ti dokazi budu dostavljeni, analizirani i ocijenjeni, donijeće se odluka“, ističe on.

Nadalje, dodaje da Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine nije predviđeno da se odmah po donošenju Strategije ponovo pokrenu krivični postupci u konkretnim slučajevima ratnih zločina.

„Naprotiv, Strategijom i pratećim Akcionim planom za period 2024-2025. godine predviđena je obaveza Specijalnog državnog tužilaštva da, najkasnije do kraja prvog kvartala 2025. godine, donese Plan postupanja u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine. S tim u vezi, u Specijalnom državnom tužilaštvu je već formirana radna grupa koja će, uzimajući u obzir složenost, obimnost i dostupnost predmeta, u propisanom roku, izraditi navedeni Plan postupanja“, kazao je Novović.

Dokazi sa ANOM-a su pravno valjani

Kako kaže SDT Novović, Specijalno državno tužilaštvo se ne slaže sa stavom suda i zbog toga je i izjavilo žalbu, a naši žalbeni navodi se zasnivaju na tome da su takvi dokazi pravno valjani jer su pribavljeni u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, uz tvrdnje zamoljene države da su ti dokazi pribavljeni u skladu sa njihovim zakonom.

„Istakao bih da u postupcima pružanja međunarodne pravne pomoći važi princip međusobnog priznavanja sudskih odluka i presuda koji zabranjuje da se preispituje pravna valjanost dokaza i postupka u kojem su ti dokazi prikupljeni u zamoljenoj državi, a što je, u krajnjem, potvrdio i Evropski sud za ljudska prava, u odluci iz septembra ove godine“, ističe on.

Brine postupanje nižestepenih sudova

Vrhovni sud usvojio je brojne zahtjeve za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, nakon što su Viši, odnosno Apelacioni sud konstatovali da nema mjesta optužbama protiv više osoba iz optužnica SDT-a. Međutim, presudama Vrhovnog suda uglavnom se utvrdi da postoji povreda zakona, ali se ne dira u pravosnažne odluke.

Kao glavni specijalni tužilac, Novović je istakao da sa prethodnim značajnim sudijskim iskustvom, može da primijeti da je tokom ove i prošle godine Vrhovni sud Crne Gore donio četiri ili pet presuda kojima je konstatovao da je u korist okrivljenih povrijeđen zakon u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva i da je broj takvih odluka višestruko veći nego što je bio u prethodnoj deceniji.

„Iako su tim odlukama nižestepeni sudovi onemogućili dalje vođenje odgovarajućih postupaka, od strane najvišeg suda u državi je potvrđeno da je Specijalno državno tužilaštvo pravilno i zakonito postupilo kada je takve postupke pokrenulo, odnosno kada je preduzelo određene procesne radnje i donijelo odluke o stavljanju pod optužbu određenih lica. I pored toga, mi u Specijalnom državnom tužilaštvu smo jako nezadovoljni ovakvim postupanjem nižestepenih sudova. Ipak, to bi posebno moralo da zabrine sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kao prvostepenog, i Apelacionog suda Crne Gore, kao drugostepenog, članove Sudskog savjeta, koji odlučuju o izboru i napredovanju sudija, stručnu javnost, a najviše građane kojima su sudovi dužni da obezbijede pravilno i zakonito vođenje postupka i donošenje pravične odluke„, zaključio je Novović.