IN4S

IN4S portal

Obnova kuće Iva Andrića: Da živi književni gorostas i grad pisaca

1 min read
U Njegoševoj ulici u Herceg Novom od iduće godine biće stalno otvorena vrata kuće koju je sagradio i u kojoj je živio nobelovac Ivo Andrić. On se sa suprugom Milicom Babić doselio iz Beograda 1964. godine. Poslije njegove smrti, Opština Herceg Novi otkupila je kuću od njegovih nasljednika.

Kuća Iva Andrića / Foto: radiojadran

U Njegoševoj ulici u Herceg Novom od iduće godine biće stalno otvorena vrata kuće koju je sagradio i u kojoj je živio nobelovac Ivo Andrić. On se sa suprugom Milicom Babić doselio iz Beograda 1964. godine. Poslije njegove smrti, Opština Herceg Novi otkupila je kuću od njegovih nasljednika.

Ali, nijesu se opštinski oci proslavili brigom o tom zdanju, sve do prošle godine, ili tačno 50 godina otkako je Andrić posljednji put bio u Herceg Novom.

Onda je krenula značajna rekonstrukcija, koja će u fazama trajati do 2020. godine. Sredstva, u iznosu od 190 hiljada evra, je obezbijedila Evropska unija. Kuća nobelovca Iva Andrića postaće mjesto sjećanja na piščev život i djelo, mjesto kulture i susreta umjetnika. To je jedinstvena želja grada, njegovih žitelja i stvaralaca sa ovih prostora, piše Vuk Ilić za radiojadran.

Herceg Novi je prepoznat kao grad koji ima potencijal da čuva svoje nasljeđe u svakom segmentu. Svoj eko muzej gradi kroz obnavljanje Kuće Iva Andrića i davanje novog života kući – ističe rukovoditeljka Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Simonida Kordić.

Zdanje će biti neka vrsta centra, sidrišta sveukupnog kulturnog nasljeđa Herceg Novog.

Simonida Kordić ispred kuće nobelovca / Foto: radiojadran

Mjesto sjećanja, ali i stvaranja novih programa kojima će biti reafirmisana odrednica da je Herceg Novi grad kulture, kazala je ona.

Radovi na objektu su u zamahu. Unutrašnjost će biti onakva kakva je bila dok je i Andrić koristio. Biće opremljena sadržajima koji su iz njegovog perioda ili imaju neku konekciju sa Andrićem. Kad je riječ o stalnoj postavci, stručnu riječ daće muzeolozi, a tačna specifikacija predmeta biće precizirana javnom nabavkom, za što će pomoć pružiti Muzej grada Beograda i Fondacija Iva Andrića, sa kojima lokalna uprava ima potpisan ugovor o saradnji.

U potpunosti se obnavlja i bašta, odnosno veliki botanički vrt. Napravljen je popis svih biljaka koje je Andrić zasadio, a to je 51 vrsta biljaka, kojima će biti ozelenjena okolina kuće. Tu će biti instalirana i oprema koja će omogućiti da se odvijaju razni programi.

Foto: Kuća Iva Andrića, radovi / radiojadran

U tom literernom ikonostasu, jedini nobelovac među Južnim Slovenima zauzima naročito mjesto. Andrić nije tek klasik koji je interesantan samo književnim istoričarima i teoretičarima, što se ne bi moglo reći za mnogo književnika, čak ni onih ovjenčanih slavom Nobelove nagrade. Naprotiv! I 43 godine nakon njegovog odlaska on je „živ” pisac, preveden na više od 50 jezika. Andrić se čita, o Andriću se razmišnja i govori u Evropi – ističe književni istoričar i leksikograf, rukovodilac ekspertskog tima za revitalizaciju Kuće nobelovca Iva Andrića, dr Vladimir Roganović

Istražujući godinama Andrićev život i djelo, dr Roganović je uvjeren da će u decenijama koje dolaze Andrić biti „življi”, a njegovo djelo, prožeto dubokim humanizmom – aktuelnije:

Utoliko je veća i obaveza prema dolazećim naraštajima, prema „novim”, mladim Novljanima i našim gostima, da revitalizaciju KNIA dovršimo na dostojan način i da ona bude kreativni izvor za ljude iz cijeloga svijeta. Da kuća „živi”, ne samo da postoji! Jer, Andrić spada među velikane koji su perom „upisali” Novi na literarnu mapu svijeta. Zato je to poduhvat pred kojim i najveći napor dobija svoj puni smisao – kaže dr Roganović.

Priča o Andriću tek počinje

Krajem septembra, ili početkom oktobra, u Podgorici će biti održana izložba, koja je dio programa “Dani evropske teritorijalne saradnje”. Biće, uz fotografije, predstavljen i projekat – obnova kuće Iva Andrića.

Ivo Andrić

Herceg Novi je jedini grad u kome je Ivo Andrić podigao kuću, u vrijeme najveće slave, nakon što mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada za književnost. U “gradu koji ima naročitu auru” pronašao je ambijent koji ideju oplemenjuje, misao izoštrava, a plemenitu namjeru osnažuje.

Priča o Andriću je tek počela, jer će odgovore na pitanja koje je postavio dr Vladimir Roganović, u knjizi “Andrić u Herceg Novom” tražiti naraštaji: “Šta je genijalnog umjetnika, proznog graditelja djela “Na Drini ćuprija”, “Prokleta avlija”, “Most na Žepi”, podstaklo da među svim mjestima zemaljskog šara sagradi kuću baš na ovom parčetu obale? Sunce, svjetlost, prirodno okruženje grada koji vjekovima nadahnjuje umjetnike? Ili ljubav?“

Pročitajte još:

 

„Jedinstvo“ pjevalo Kotoru

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *