Održan protestni skup u organizaciji Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore

Na Rimskom trgu u Podgorici  danas je održan protestni skup u organizaciji Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore (Udruženje boraca) kojoj je prisustvovalo oko 100 korisnika boračke i invalidske zaštite. 

Tema skupa je bila netransparentna, skoro dvogodišnja izrada Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidsoj zaštiti (ZOBIZ).

 Na skupu su govorili: Radan Nikolić, direktor Udruženja boraca; Mijajlo Backović, predsjednik Udruženja veterana 63 padobranske bigade – Crna Gora, Ratni vojni invalid Vasilije Šćepanović iz Mojkovca i borac iz Podgorice Milisav Popović. 

Skoro dvogodišnja ružna  priča o izradi i donošenju zakona o izmjenama i dopunama ZOBIZ, koja još uvijek nema epilog, započeta je u februaru 2023. godine inicijativom Udruženje boraca da se takav zakon donese u što kraćem roku,  a koju je prihvatila grupa poslanika skupštinske većine. 

Od prvog stavljanja u skupštinsku proceduru Predloga zakona o izmjenama i dopunama ZOBIZ i njegovog izglasavanja u raspuštenoj Skupštini 8. maja 2023. godine, do danas, sve je bilo manipulacija, politički marketing, obmana i uzurpacija zakona od strane nelegalne anonimne ekspertske komisije.  

Upozoravamo da Vlada danas predstavlja Predloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu kojim bi se morala planirati sredstva za primjenu Zakona o izmjenama i dopunama ZOBIZ ukoliko bi zakon bio donesen do kraja godine.

Šta nam je činiti? Najviše državne institucije i resorno ministarstvo, suprotno ustavnoj obavezi da odgovore na predstavke fizičkih i pravnih lica, odbijaju svaki vid komunikacije sa Udruženjem boraca ne samo na temu zakona već i oko prenosa sredtsva Udruženju boraca za realizaciju Programa rada za 2024 godinu po zaključku Skupštine. Ne znamo ko su čanovi anonimne ekspertske grupe koja ilegalno radi na izradi zakona suprotno Uredbi o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, a postoje ozbiljne indicije da od Zakona o izmjenama i dopunama  ZOBIZ koji je donesen u Skupštini prošle godine nije ostalo ništa, da je rad ekspertske komisije na poboljšanju prava korisnika boračke i invalidske zaštite minoran i podređen uvođenju u zakon  instituta civilne žrtve rata koji obuhvta i nestala lica što je presedan i  zloupotreba ZOBIZ. 

Držimo da je golema odgovornost ministara socijalnog staranja Naide Nišić i Damira Gutića, načelnice Direkcije za socijalno osiguranje i biračku i invalidsku zaštitu Darke Džabasan i ekspertske komisije za netransparentnu izradu zakona i za širenje oblasti boračke i invalidske zaštite na ono što ona nije, a čiji je motiv privatni, a ne javni interes.

Darka Džabasan nam skoro poruči da visina primanja korisnika boračke i invlidske zaštite kroz povećanje osnova za obračun neće biti zanemarljiva, a ministar Gutićem prije mjesec dana saopšti da ekspertska grupa tog ministarstva  radi na izradi ZOBIZ, da još uvijek u konačnosti nijesu definisana zakonska rješenja, te da će u ZOBIZ biti uvedene civilne žrtve rata. U vezi sa tim, naglašavamo da se problematika nestalih lica u regionu i šire  rešava posebnim zakonom koji se odnosina sva nestala lica i da insitut civilne žrtve rata u zakonu Republike Srbije, na koji se poziva načelnica Džabasan ne sadrži nestala lica, a prava porodica civilnih žrtava rata vežu se za posjedovanje državljanstva Republike Srbije i njenu teritoriju. 

Zato smo sa skupa još jednom pozvali predsjednika Vlade Milojka Spajića da preispita rad ministra Gutića, obaveže ga da sastav i rad ekspertske komisije učini javnim, i da se po izradi nacrta zakona organizuje javna rasprava u skladu sa članom 10 pomenute uredbe, kako bi Udruženje boraca, kao zainteresovana nevladina organizacija moglo da da sugestije, primjedbe i predloge na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama ZOBIZ.

Takođe, smo sa skupa pozivali ministra pravde Bojana Božovića da preispita pravnu valjanost unošenje nestalih lica u institut civilne žrtve rata.  

Igra sa zakonom i korisnicima boračke i invalidske zaštite prevršila je svaku mjeru i upućuje na zloupotrebu službenog položaja od strane resornih ministara Nišić i Gutić i načelnice Džabasan. 

Dajemo na znanje resornom ministarstvu, Vladi i Skupštini Crne Gore da je za Udruženju boraca i korisnike boračke i nvalidske zaštite jedino prihvatljiv Predlog zakona o izmjenama i dopunama ZOBIZ Udruženja boraca, dostavljen Ministarstvu rada i socijalnog staranja 24. januara 2024. godine, čiji je tekst istovjetan sa tekstom zakona donesenog 8. maja 2023. godine, ali bez odredbi instituta civilne žrtve rata. To znači zakon sa novim osnovom i procentima za oberačun mjesečnih primanja korisnika zakona  i dva nova prava obuhvaćena predlogom zakona. 

Sve drugo, tipa svođenja izmjena i dopuna ZOBIZ na brojčano povećanja sadašnjeg osnova za odrđivanje mjesečnih primanja iz člana 27 ZOBIZ, u cilju povećanja primanja apsolutno je neprihvatljivo.

Uvođenje u zakon instituta civilne žrtve rata nije odgovornost Udruženja boraca i korisnika boračke i invalidske zaštite, ali je prihvatljivo ukoliko sadrži ista rešenja kao institut „civilna žrtva rata“ u  srbijanskom zakonu. 

Navedeni zahtjevi, stavovi i očekivanja sa protestnog skupa biće dostavljeni resornom ministru, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine Crne Gore uz još jedan poziv za dijalog. Čekaćemo na postupanje po našim zahtjevima i poziv na razgovor do kraja novembra. Ako bude sve po starom slijede novi prošireni novi protesti ispred Vlade ili Skupštine Crne Gore u prvoj sedmici decembra, uz zahtjeve za ostavke oodgovornih i obraćanje evropskim institucijama.  

U odbrani dostojanstva i materijalnog opstanka nema nazad. Idemo do kraja, a kakav će ishod biti zavisi od neodgovornih nosilaca državnih poslova, ali i od nas.

Na skupu su prezetovana primanja korisnika boračke i invalidske zaštite u Republici Srbiji i Crnoj Gori iz kojih se jasno vidi da su mjesečna primanja u Republici Srbiji od 2 do 3 puta veća nego u Crnoj Gori te da je  u Srbiji  broj prava korisnika zakona veći 2,5 puta nego u Crnoj Srbiji, zaključuje se u saopštenju.