Opasan plan: Kurtijev plan je da Vučića izjednači sa Miloševićem i da cijeli region uvuče u rat!

Kurti i njegovi mentori bi da primijene recept koji je već jednom uspio, ali teško će im to proći jer Srbija sada nije slaba i nezaštićena.

Svi pritisci s kojima se država poslednjih sedmica suočava, kao i najnovija dešavanja na Kosmetu, dio su scenarija Aljbina Kurtija i njegovih inostranih mentora kojim bi da repriziraju ono što im je već uspjelo 1999: da Srbiju (ako treba i cio Balkan) uvuku u rat i krvoproliće.

Kako saznaje Srpski telegraf, ideja je da se sve okonča našim pristajanjem na sve što su oni zamislili i svojevrsnom kapitulacijom i/ili obojenom revolucijom (sa ili bez nasilja) i promjenom vlasti koja vodi suverenu i samostalnu politiku.

Opasne zamisli

Poslednje akcije na Kosovu i te kako su osmišljene i isplanirane da bi, u idealnoj varijanti po kreatore tih opasnih zamisli, naš narod i država bili ponovo uvučeni u sukob sa NATO.

Samim tim, postaje jasnije toliko insistiranje poslednjih dana na pravljenju paralela između Aleksandra Vučića i Slobodana Miloševića, ne samo u dijelu opozicije u zemlji već i u tekstovima, prije svega hrvatskih, ali i drugih regionalnih i svjetskih medija.

Klopka za Srbiju, kako ističu naši sagovornici iz bezbjednosnih struktura, podrazumijeva da se Vučić, po direktivi, gdje god je to moguće, izjednači u izjavama ili tekstovima s Miloševićem.

„Otuda i pojava povampirenog Otpora, otvaranje nekih novih naloga na mrežama poput „Otpor 2023″, učestali intervjui jednog od vođa ove organizacije Ivana Marovića, tvitovanja Srđe Popovića, nekadašnjeg otporaša i gurua obojenih revolucija širom svijeta“, objašnjava jedan od naših sagovornika.

Kako navodi Zoran Panović, izvršni direktor Demostata, vrlo je bitno da Srbija ne uđe u neku vrstu iracionalnog otvorenog sukoba sa Zapadom, što bi Kurti sigurno najviše voleo:

Cilj Kurtija je da Kosovo i Metohija bude totalno odvojeno od Srbije i po mogućstvu da ima što manje Srba na njemu. Kurti je klasičan etnonacionalista koji samo pokušava jednom perfidnom zamjenom teza sebe da predstavi kao nekog kosovskog Zelenskog, a da srpsku stranu optuži za neku vrstu retrogradne politike.

Bivši ambasador SAD u Srbiji Vilijam Montgomeri tvrdi da nema sumnje da je Kurti ultranacionalista, koji pokušava da natjera Zapad da kosovsku situaciju posmatra kao drugu Ukrajinu, zamjenjujući kosovske Srbe ukrajinskim Rusima:

Iako nekolicina ljudi koji zaista poznaju region na zapadu, kao što je Karl Bilt, mogu da uvide taj trik, mnogi neće to moći. Ako situacija eskalira i Vojska Srbije interveniše, zapadne pristalice Kosova mogu da zatraže sankcije, slične onima koje su uvedene Rusiji. Problem za Vučića je kako da izbjegne da upadne u ovu zamku, a da i dalje štiti kosovske Srbe. Njegova najbolja šansa je da natjera Kfor da agresivno interveniše da bi preokrenuo ovu situaciju.

Jasno upozorenje

Ocijenio je da je Vučić bio u pravu što je pozvao ambasadore da ih upozori na opasnosti postojeće situacije i zatraži njihovu pomoć u deeskalaciji situacije:

„Treba uložiti sve napore da se to uradi. Imaju li volje? Nisam siguran, ali znam da su beskrajni pozivi na nastavak dijaloga beskorisni. Kurti sada treba da osjeti stvarne posljedice svojih postupaka i kosovski Albanci moraju da se primoraju da shvate posljedice Kurtijeve politike“ zaključuje Montgomeri.

O kompleksnosti situacije govori i to da se, po ko zna koji put, opet ovde prelamaju interesi velikih sila. Tako je, svojevrsni glasnogovornik ruske strane, dopisni član ruske akademije vojnih nauka Aleksandar Bartoš kazao da SAD obučavaju kosovske Albance za posrednički rat protiv Srbije i organizuju obojenu revoluciju u Srbiji.

Pet dokaza šta spremaju

1. Od Vučića prave Miloševića

Upadljivo je promijenjen narativ poslednjih sedmica i na unutrašnjem planu (dio opozicije koji protestuje na ulici), u medijima tajkuna Dragana Šolaka, ali i u regionalnim, prije svega hrvatskim, i zapadnim medijima. Više nego ikad pominje se Slobodan Milošević i na svakojake, najprije vještačke, načine dovodi u vezu i/ili Vučić poredi s njim. Na to ukazuje poplava naslova tipa „Vučić nam sprema kontramiting kao Milošević“, „Zašto Vučić hvali Miloševića“, „Vučić kao Milošević – sve je isto samo njega nema“….

2. Povampireni otpor, ulični protesti

Odjednom su vaskrsli i bivši članovi nekadašnjeg Otpora poput Ivana Marovića, koji je poslednjih dana glavna zvijezda Šolakovih TV kanala, sajtova i printanih izdanja. Ređaju se gostovanja i intervjui u kojima on dijeli lekcije kako treba rušiti vlast, sugerišući da je Milošević vladao 12 godina, Demokratska stranka takođe, pa je sad i Vučićeva vlast, navodno, u završnoj fazi. Pa još kaže:

„To je jedna mnogo opasna i ozbiljna ekipa bila. Mi smo imali baš mnogo sreće da smo uspjeli da ih oborimo na onaj način i nije ni čudno što su se oni vratili“.

Oglasio se i Srđa Popović, vođa Otpora, koji je u međuvremenu osnovao organizaciju Kanvas i postao ideolog obojenih revolucija po svijetu, trenirajući „prodemokratske aktiviste“ u više od 50 država. I on je podržao proteste.

Konačno, otvoren je i nalog „Otpor 23“ na Tviteru, s kog se šalju poruke o uličnoj borbi za smjenu vlasti.

U isto vrijeme, organizuju se ulični protesti, za koje su kao povod iskorišćene dvije tragedije koje su pogodile Srbiju. Paralelno, od prije dva dana, svoje proteste prave i na njih pozivaju i pojedini desničari, pod „firmom“ borbe za odbranu Kosova.

3. Ista medijska matrica

U pojedinim stranim medijima već je pokrenuta propaganda, identična onoj iz devedesetih, u kojoj se, po starom receptu, zamjenjuju teze i bez obzira na to što je potpuno jasno da je Aljbin Kurti glavni krivac za sve što se dešava na Kosovu odgovornost prebacuje na Srbe. Baš kao i devedesetih, kada su „zli Miloševićevi Srbi etnički čistili Kosovo od Albanaca“.

Na sve ovo je ukazao i Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, koji je najavio reakciju i borbu protiv kampanje laži u inostranim medijima gde su Srbi sa KiM predstavljeni kao provokatori i nasilnici.

U međuvremenu, aktivirala se i Kristijan Amanpur, perjanica obračuna CNN s našim narodom devedesetih, koja se u svojim emisijama opet bavi situacijom u Srbiji.

4. Traže makar jednu mrtvu glavu da to iskoriste kao što su Račak

Slučaj Račak iz 1999. poslužio je kao okidač za NATO bombardovanje Srbije iste godine. Naime, na osnovu lažnog izvještaja tadašnjeg šefa misije OEBS na Kosovu Vilijama Vokera, čije navode su osporili ne samo srpski zvaničnici već i njegove kolege patolozi, koji su kao dio ekipe bili ucijenjeni da ne smiju podići glas (poput Finkinje Helene Rante), počela je intervencija na našu državu.

„Sad se pokušava isprovocirati neki sličan povod. Postoje informacije da je Kurtiju i onima koji stoje iza njega dovoljna makar jedna mrtva glava da bi nakon toga krenuli u medijski i svaki drugi obračun sa srpskom stranom. Prema njihovom scenariju, idealna bi bila pogibija u neredima nekog pripadnika Kfora da bi to bilo iskorišćeno protiv Srba, uz istu kampanju koja je pratila Račak 1999.“, navodi jedan od naših sagovornika.

U slučaju nepredvidive bezbjednosno nepovoljne situacije na najvećem gubitku bila bi Srbija jer bi se to, kako za Srpski telegraf objašnjava Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu, odrazilo na strane direktne investicije, bezbjednost građana, dugoročnu stabilnost i ekonomski standard:

-Motiv Kurtija je ostvarenje radikalnog cilja – velikog albanskog životnog prostora. Kao pogodan metod za ostvarenje tog cilja on smatra haos u trenutku kada misli da je Srbija u nemilosti Zapada. S tim u vezi veoma je kontraproduktivno sukobljavanje sa Kforom jer se time slabi međunarodna podrška za Srbe na Kosovu, a Beogradu smanjuje manevarski prostor.

5. Ako treba, uvukli bi u rat cijeli Balkan

Prljavi plan Kurtija, njegovih partnera u regionu i mentora u svijetu, kojima ne odgovara snažna Srbija, podrazumijeva i širenje sukoba na cio region.

„Balkanski piroman Kurti prekjuče je htio da zapali ne samo KiM već i cio region. Srbi nikada nisu željeli sukob sa Kfor, Kurti je čeznuo za tim. Svima je jasno da on želi nemire i da izazove rat jer je to jedini način da izbjegne svoje obaveze iz Briselskog sporazuma, formiranje ZSO“, kazao je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković.

Prema analizama vojnih stručnjaka, samo bi jedna iskra bila dovoljna da poremeti krhki balkanski mir. Oružani sukob na Kosovu brzo bi se, veoma je moguće, proširio na Crnu Goru, BiH, Sjevernu Makedoniju…

Izvor: Borba