Orvel: U svijetu gdje je sve obmana – pričati istinu je revolucionaran čin

Na današnji dan, 21. januara 1950. godine umro je britanski pisac-satiričar Džordž Orvel, autor pripovijedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji „1984” i „Životinjska farma”

Orvel je bio engleski pisac, esejista i kritičar. Jedan je od najpoznatijih pisaca 20. vijeka, koji je popularnost stekao djelima «Životinjska farma» i «1984-ta», ukazujući na užas totalitarnog režima.

Orvelovo pravo ime je Erik Artur Bler. Rođen je 25. juna 1903. godine. Otac mu je bio britanski vojnik, te je Erik svoje prve dane proveo u Indiji, gdje mu je otac bio stacioniran. A onda ga je majka odvela u Englesku, u kojoj je Erik pohađao Aglikansku parohijsku crkvu.

Veoma rano je počeo da piše. Bio je usamljeno dijete, koje je imalo naviku da izmišlja priče i priča s izmišljenim prijateljima. Prvi put je objavio svoju pesmu sa 11 godina u lokalnim novinama.

U internatu je prvi put osjetio razliku u klasama. Primijetio je da se profesori bolje ophode prema bogatim učenicima nego prema siromašnijim. Nije imao mnogo prijatelja, a u svojim knjigama je nalazio utjehu.

Znanjem se isticao i dobio je stipendiju za najprestižnije škole. Studije je završio na Itonu, a kako nije imao  novca za nastavak školovanja, Erik je stupio u indijsku imperijalnu policiju. Nakon pet godina u Burmi vratio se u Englesku. Bio je odlučan u tome da postane pisac.

Orvelovi  pokušaji da se probije kao pisac nisu bili laki. Radio je svakakve poslove kako bi preživeo tokom ovog perioda. Njegovo prvo veliko delo «Niko i ništa u Londonu i Parizu» objavljeno je 1933. i govori o mukama dok je živeo u tim gradovima. Kako nije htio da osramoti porodicu, knjiga je objavljena pod pseudonimom Džordž Orvel. Ubzo je objavio i sljedeće djelo «Burmanski dani».

Krajem decembra 1936. godine, Orvel je otputovao u Španiju, gdje je učestvovao u Španskom građanskom ratu. Bio je veoma teško ranjen. Pogodili su ga u grlo i ruku. Nekoliko nedjelja nije mogao da govori. Vratio se u Englesku. Do kraja života se liječio se od tuberkuloze.

Iako je imao problema sa zdravljem, Orvel je nastavio da piše kako bi se izdržavao. Napisao je brojne eseje i kritike i stekao ugled kao veoma dobar kritičar. Radio je i kao producent i novinar Bi-Bi-Sija 1941. godine, pošto ga nisu moglu primiti u vojsku. Bio je član civilne zaštite, u kojoj se angažovao koliko je mogao. Izvještavao je iz raznih krajeva svijeta. Preminuo 21. januara 1950. Sahranjen je u Crkvi Svih Svetih, u Satou.

Orvel je najpoznatiji po svojim djelima «Životinjska farma» i «1984-ta». «Životinjsku farmu» je objavio 1945. godine. U njoj, grupa životinja iz seoskog dvorišta progna ljudske gospodare i uspostavi sopstvenu vlast. Na kraju, inteligentne životinje, željne moći, svinje, ruše revoluciju i stvaraju oblik diktature čiji lanci su gori i bezdušniji nego ljudski. «Ako sloboda znači nešto uopšte, ona znači pravo da kažeš ljudima nešto što oni ne žele da čuju», to su Orvelove riječi i on je svojim romanima upravo predočavao ljudima ono što ne žele a što moraju da čuju.    Moralna poruka ove njegove knjige nije bila isključivo usmjerena protiv komunista nego protiv svih država koje guše prava i slobode svojih građana.

Godine ’47-48 Orvel na ostrvu Jura u Škotskoj piše čuveni roman «1984-ta», koji je objavljen 1949. godine. U njemu dao svoju viziju budućnosti. Pokazao nam je šta bi se desilo kada bi vlada kontrolisala svaki detalj ljudskog života, sve do naših privatnih misli.

Zar nismo sada u tom vremenu? Zar nas Orvel nije upozorio riječima «Veliki brat te gleda!» da će naša privatnost, naša ličnost, naše biće  u svijetu medija i mreža biti ugroženo!

Priredila: Marija Živković

Izvor: Mitropolija