Oštra nota iz Zagreba: Srbija nema evropsku kulturu i nasleđe, zato prisvaja hrvatsku
1 min read
Hrvatska zastava / Foto: Pixabay
Institut reaguje na nedavno usvojeni „Zakon o kulturnom nasleđu“ u kojem se navodi da „izdanja dubrovačke književnosti, pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom“.
U saopštenju, koje prenosi Hina, tvrdi se da je i „dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra“.
Navode da su motivi za usvajanje ovakvog zakona „najverovatnije politički“, pa i na, kako kažu, „priznavanje“ da je dubrovačka književnost „i hrvatska“, a ne samo srpska „kako se donedavno govorilo u srpskim kulturnim krugovima“.
Institut smatra, kako navode, „prozirnim i krajnje neprimerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostaće isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske hiljadugodišnje kulturne baštine“.
Uz podsećanje da je, kako navode, srpska politika nedavno proglasila posebnim, bunjevački jezik, da se, kažu, u Srbiji smatra da je „hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski“, iz ovog instituta kažu da je „ovo treći nastavak takve promašene politike“.
„Smatramo da je reč o jednako sramnom i nedobrosusedskom, a u krajnjoj liniji kulturno-jezičko neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu“, naveli su iz IHJJ.
Institut smatra da vezivanje Srbije za hrvatsku kulturu i njeno prisvajanje dolazi otuda što , kako navode, garantuje „nekakvu evropsku kulturu i nasleđe koje inače ne bi imali“…
Hina prenosi i reagovanje ministarke za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek, koja je pomenuti zakon nazvala „skandaloznim“, Srbiju pozvala da odustane od posezanja za „hrvatskim teritorijama i kulturnom baštinom“ i najavila da će reagovati preko Ministarstva spoljnih poslova, preneo je Tanjug.
„Kult Svetog Save u Dubrovniku imao je svojevrstan razvoj do današnjih dana. Rastko Nemanjić je upravo kao mladi gospodar Humske oblasti načinio je svoj prvi zemaljski podvig – uputivši se u Svetu Goru. Kao prvi srpski arhiepiskop, osnivajući nacionalnu crkvu, podelio ju je na osam episkopija, među kojima je bila i Humska, sa sedištem u Stonu. Verovatno je mudri i državotvorni Sava dobro zapamtio manastri na Pelješcu, i najznačajniji, zadužbinu kneza Mihaila, koji je od oca Vojislava, vladara Duklje, nasledio zaleđe Dubrovnika sa Stonom. Postupak cara Dušana, da Pelješac sa Stonom i brojnim manastirima pokloni Dubrovčanima, bio je i razlog viševekovnog danka, nazvanog „svića“, koji su Dubrovčani davali više kao sećanje na carevu milost, nego kao svojevrstan otkup. Predaju „sviće“ pratio je susret svetogorskih monaha i dubrovačke vlastele, uz živopisne poklone iz Hilandara, i uvek uz službu na slovenskom jeziku, kako je zapisano.“
ko o cemu lopov o postenju
Imamo svo pravo ovoga sveta. Mozete se ljutiti, kao i mi sto se ljutimo za Teslu. Zabavno je.
Govor Ljudevita Ludviga Gaja u hrvatskom saboru koji sve govori i o jeziku i o kulturi:
„Kako da se prepiremo što je kod Srbljah narodno, što li nije, kod Srbljah, u kojih od oltara do čobana ništa biti ne može što ne bi narodno bilo: kod Srbljah, od kojih mi jezik u svojoj mudrosti i u svom bogatstvu, i običaje u svojoj izvrsnosti i svojoj čistoći učiti moramo ako hoćemo da ilirski život obnovimo: kod Srbljah koji su u svetinji svoga srpstva onaj narodni duh i ono rodoljubstvo uzdržali, koji smo i mi u novije doba, radi sloge, pod prostranim imenom ilirstva novim životom uskrsnuli: kod Srbljah, koji su nama od starine sve sačuvali, a kojim mi malo ali sasvim ništa glede samoga narodnoga dati ne možemo?“
„a n. p. sav svet znade i priznaje, da smo mi književnost ilirsku podigli i uveli, nu nama još niti izdaleka nije na um palo ikada tvarditi, da to nije serbski već ilirski jezik, pače ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu što mi Hervati s bratjom Serbljima sada jedan književni jezik imamo.“
Dubrovnik je u Hrvatskoj od 1945. Prije toga vi tamo niste ni postojali. Isključivo je tamo nekada bila samo srpska kultura.
NOVI BG je u Srbiji tek od 1918.
Novi Beograd je sagradjen 70tih, tako da…omasaj
Lupetati gluposti nije problem, verovati u te gluposti je veci! Ako ti nesto nije jasno, pogledaj popis stanovnistva Dubrovnika iz 1890. Kojim jezikom govore stanovnici Dubrovnika uradjen od strane Austrougara.
Grad Dubrovnik – Srpskim – 5823 , Talijanski – 677 , Slovenski 19 , Ceski 48 , Poljski 6 – Njemacki 263 – Madjarski 384
Gruz-Lapad samo srpski – 1028 –
Brgat Gornji samo srpski – 222 –
Brgat Donji samo srpski – 230 –
Grbavac samo srpski – 195 –
Martinovici samo srpski – 207 –
Makose samo srpski – 254 –
Buici samo srpski – 235 –
Samo srpski Petraca 186 – Celopeci 211 – Cibace 261 – Brasina 284 – Zavrelje 253 – Soline 132 – I lat 200
Lazete sebe i sve oko sebe, koliko dugo ce to trajati zavisi od nas!
Da [, pre toga je bio deo Vojvodstva Srbija.
Kakva ti je to glupava upadica…jbt crnogorci se poustasili…strasno.
A da, i staro sajmiste gde ste pobili sve jevreje je ipak te 4 godine bilo deo NDH…znaci genocid za genocidom, pa opet genocid za genocidom….i tako cete dok vam neko dobro ne polupa….znate vec sta.
Nema toga ko će nesto mudro i lijepo napisati na hrvatskom jeziku. Oni su iskarikirali svoj jezik toliko da bi se sto vise razlikovao od srpskog, da sada to nije neki jasan i precizan jezik. Jedva dovoljan za neko medjusobno sporazumijevanje. Za nastanak neke ozbiljne literature, na tom brbljanju, nema nada.
U najvećem hrvatskom i zagrebačkom muzeju „Mimara“ nalazi se 95% falsifikata, izričit je Thomas Hoving direktor Metropoliten muzeja u Nju Jorku: „Topic Mimara’s hoard of masterpieces are 95 percent fakes produced by him and his hired forgers.“
Nista čudno, prisvajaju i sve što je Crnogorsko, jer svoje namaju.
Zamisli, prisvajaju i Iva Andrića, a otac i svi njegovi bili katolici. Prisvajaju i Mešu Selimovića, Njegoša…
Pero, ko su bili Andrić, Selimović i Njegoš je nepotrebno tupljenje zuba. Svi ti ljudi su za svog života rekli ko su. SRBI, Pero. SRBI!!!
Nijesu oni bili svjesni ko su… E da je Pero bio tu da ih edukuje….
Zimo , zaboravio si pet vjekova šetanja opanaka.
Hrvati nemaju svoju nacionalnu tradiciju ni kulturu jer su su bili sastavni dio Austrije i Beca a kasnije i Peste.
U Austriji su Hrvati brojani kao austrijanci, govorili su njemacki jezik i potpuno su praktikovali austrijsku kulturnu bastinu.
Na Balkanu se jedino srpski jezik i kultura izdvajaju kao autohton i postojeci davno prije turskih osvajanja ovog prostora.
Dubrovnik je bio potpuno u Mletackoj vlasti a Hrvati u Dubrovniku se nisu prikazivali ni kao putnici. U Dubrovniku je veoma prisutna zajedno sa Mlecanima i srpska kultrura, crkva, jezik i trgovina.
Broz i crvene ustase su veoma velike izmjene istorije pokusali da naprave i to tako da prikazu Hrvate kao neki davno postojeci narod.
Hrvati su veliki lazovi i sva njihova prica o njihovoj istoriji, tradiciji, jeziku i postojanju na ovim prostorima vezani su za Austriju i Ugarsku, kao i za Srbe i Srbiju jer istorija kaze da je OGROMAN BROJ DANASNJIH HRVATA NASTAO NASILNIM I VISEVJEKOVNIM POKRSTAVANJEM SRBA I PREVODJENJEM U KATOLICANSTVO.
TAJ PROCES JE BIO JEDNOSMJERAN, UVIJEK SA ODLIVOM SRBA U KATOLIKE I NIKADA SRBI NISU NIKAKO VRSILI POSRBLJAVANJE KATOLIKA HRVATA I MUSLIMANA U SRBE.
„hrvatske hiljadugodišnje kulturne baštine“, šta je ovo? sve izgradiše mađari i austrijanci. svi „njihovi“ naučnici počev od ružičke, penkala, preko tesle i dalje; sve su to srbi, česi, slovaci, slovenci, itd., nema hrvata. isto tako stoji i za njihov takozvani „hrvatski jezik“, to jednostavno ne postoji. neka definišu taj hrvatski već jednom da znamo kakav je to jezik.
Simo Matavulj je sve napisao. Neka se ministarka informise, cisto da znamo ko je sta prosvajao, a Boga mi i zatirao narocito u vrijeme drugog svjetskog rata. Pa nisu iz tog doba pune jame krsa, nego Srba koje ste vi napunili braco Hrvati. Proglasavate da je 99% Crnogoraca u stvari Hrvati. Ali neka, neka kad je nas sramota da kazemo ko smo..
Zaustavite zemlju….izlazim….
Ljudi nešto pogrešno radimo? Gde su sve ranije živeli Srbi bili oni pravoslavci, katolici ili muslimani? Možda grešim.
Milan Rešetar, Srbin katolik iz Dubrovnika, o svom rodnom gradu govori kao o srpskom, u kome se govori najčistiji srpski štokavski dijalekat… Hrvata štokavaca nema….
Pa hrvati ne znaju izgovoriti slova Č i Ć kako treba,a ne da imaju književnost ili bilo šta na štokavskom.
prvo da oštro „prosvjeduju“ u Beču i da traže se unište i spale sva dokumenta i karte iz arhiva koje sardže podatke suprotne zvaničnoj hrvatskoj „povjesti i jezikoslovlju“ koje se odnose na zadnjih 1500 godina…
Ne treba na paščad obraćat’ pažnju, no, ako nas rasrde, biće im ponovo kako je prije 39 godina bilo.
NISMO ZNALI DA SMO U AZIJI A VI U EVROPI! ČUJEM DA SU HRVATI MASOVNO IZBEGLI U EVROPU,NAGLO PADAJU BROJKE,BOLJE VAM JE DA GLEDATE ŠTA ĆETE…
Novi svetski poredak, moje je sve što sam zatekao u prisvojenoj kući i sad i dok me nije ni bilo.Ništa novo, već dugo od laži proizvode svoju istinu.Jadno i bedno, svako malo tuže.
Po popisu austrougara do pre 120 godina u Dubrovniku nije ni postojao „hrvatski“ jezik.
Nijesu po tom popisu i sve do 1918. postojali ni Hrvati u Dubrovniku već samo Srbi katolici.
Opet vi hiljadugodisnju , oprosteno vam jednom ali ne drugi put.
Županija Dubrovačko-neretvanska se kompletno nalazi na srpskom istorijskom i državnom prostoru.
U njoj se isključivo govori najljepšim srpskim jezikom jer tamo i danas živi srpski narod kojij je u posebnim okolnostima pod manipulacijom kongregacije za propagandu vjere Rimokatoličke crkve terorisan i prisiljen da se politički počev od 1908 godine izjašnjava hrvatima. Srbi pamte!
Hrvatska je prisvojila dubrovačkog Srbina , Ruđera Boškovića i nazvala svoj naučni institut po njemu !
I Tina Ujevica…
„Danas plamsaš samo od krvi najboljih
što su maču dali svoja tela spravna,
blešteći u duhu i u čistoj volji,
božanstvena zemljo pravoslavna;
Juče ti si bila moćna i velika,
i za usne dece mleko, med i vino,
dok se ne skrhaše pod gradom čelika
grudi tvoje dece, srpska domovino.
Sutra, sabirući i danas i juče,
zasjaćeš u duhu i u živoj moći.
Jer će slavu sloma unuci da uče
kao zoru spasa iza teške noći.
Al’ ni novi narod, niti ponos međa
nikad više neće da ti ovaj vrati,
ponositi pogled iza hrabrih veđa
što su znale divski u ponor gledati.
Tvoje mirno čelo pod pretnjom užasa,
i vijanjem vetra strave i strahote,
i molitvu tamnu i gluva nebesa,
to je danas vreme najveće lepote.“
I ustase danas tvrde za Tina da je hrvatski pjesnik. Tako su sve ukrali.
Da Waltex.Ruđer Bošković je po ocu bijo rovčanin a po majci talijan.