Otvoren paviljon Srbije na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Paviljon Srbije na 14. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, na kojoj se Srbija predstavlja projektom „14-14“ otvorila je ambasadorka Srbije u Italiji Ana Hrustanović, saošteno je danas iz Ministarstva kulture.

Komesar izložbe prof. Ivan Raškovic govorio je o modernizmu arhitekture Srbije, dok je Marko Salapura, u ime autorskog tima koji čine i Zlatko Nikolić, Aleksandar Hrib, Igor Sladovljev i Jelena Radonjić, kao i saradnici Srdan Keca i Andera Palašti, zahvalio na povjerenju koje im je ukazano izborom njihovog projekta.

„Cio tim je zadovoljan postavkom izložbe. Ovo su prvi dani izložbe i posecenost je velika, što nas veoma raduje. Ove godine Bijenale traje duže nego inače, što znači da će izložba trajati pola godine. Naša namjera je da izložba dobije svoj nastavak i van Venecije na čemu će tim raditi u narednom periodu“, istakao je Salapura.

Unutrašnji deo izložbenog prostora, ispunjen dnevnim svjetlom, čini okvir od stotinu značajnih arhitektonskih projekata nastalih od 1914. do 2014. godine, dok se okolni prostor bavi projektom Muzeja Revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije, hrvatskog arhitekte Vjenceslava Rihtera.

Zdanje Muzeja revolucije nikada nije sagrađeno, osim podrumskog dijela, i njegova sudbina, vezana za mjesto i vrijeme, pruža opipljiv kontekst za razumjevanje murala u centralnoj sobi paviljona.

Paviljon Srbije posjetili su Rem Kolhas, ovogodišnji kurator i hrvatske arhitekte Vinko Penezic i Krešimir Rogina, dok su na otvaranju bili mnogobrojni domaći arhitekti, među kojima i akademik prof. Brana Mitrović, zatim Mihajlo Timotijević, dr Igor Marić, Goran Vojvodić i prof. Lala Nikolić.

Svečanosti u Paviljonu Srbije u Veneciji prisustvovali su generalni konzul iz Trsta Dragan Kićanović i predstavnik Ministarstva kulture i informisanja Jagoda Stamenković.

Na 14. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji pod nazivom „Fundamentals“ (osnove) koja će biti otvarena sjutra predstaviće se 66 zemalja.

Pod vođstvom umjetničkog direktora holandskog arhitekte Rema Kolhasa, zemlje učesnici pozvane su da na svoj način odgovore na problem brisanja nacionalnih obilježja u arhitekturi u korist prihvatanja jednog univerzalnog modernog jezika.