OTVORENA VRATA: Građani Crne Gore nemaju slobodno biračko pravo – bojkot narednih izbora ozbiljna prijetnja (VIDEO)

Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore Aleksandar Damjanović, profesor Đorđije Blažić i predsjednik Građanske akcije Božidar Vujičić ocijenili su da je biračko pravo u Crnoj Gori zloupotrebljeno, da se ne sprovodi u skladu sa Ustavom Crne Gore, te da bi mogućnost uvođenja otvorenih izbornih lista u mnogome obezbijedilo valjan izborni sistem.

Profesor Đorđe Blažić objašnjavajući šta, zapravo, znači slobodno biračko pravo, naglašava činjenicu da, prije svega, suverenitet, odnosno vlast treba da pripada narodu.

„Građani su stvarni pravonosioci suvereniteta, koji svoju suverenost najčešće preko izbora delegiraju na predstavnička tijela. Mi delegiramo dio suvereniteta i na predsjednika države, a onda predstavničko tijelo takođe delegira na ostale funkcije vlasti. Kada je riječ o slobodnom mandatu, ovdje imamo malo kontradiktornu situaciju, jer slobodan mandat znači nepostojanje pravne veze između predstavnika, bilo da je u pitanju poslanik ili odbornik, i samoga poslanika. To znači da je poslanik apsolutno slobodan u iznošenju i zastupanju svojih stavova i da uopšte ne mora da vodi računa o tome šta će njegovo biračko tijelo misliti o tome. To govori da imamo jedan nedostatak odgovornosti mehanizama da poslanik ili odbornik ne odgovara biračkom tijelu uopšte. Dakle, ne postoji saglasnost između onoga što je ustavni koncept izbornog sistema i izbornog prava s jedne strane, i onoga što je zakonodavno“, objašnjava Blažić.

Da izborni sistem u Crnoj Gori ne funkcioniše na valjan način saglasan je i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

„U praksi građanin može da bira samo odborničke ili poslaničke liste kandidata. To znači da ne može da izabre direktno onog kandidata kojeg on želi, već shodno rezultatu pojedine liste biće izabrani u državni ili lokalni parlament, samo oniliko kanidata koliko je njihova partija ostvarila rezultata. Tako da se često dešava da neki građanin koga je htio da bira, odnosno da glasa, neće nikada biti izabran jer mu ne može biti da bude na listi, ili ako bude na listi, ne može da bude u onom tzv. prolazu“, rekao je Damjanović.

On dodaje da u praksi imamo negaciju Ustavnog prava, te da je zbog toga zajedno sa kolegama iz opozicije i Građanskom akcijom, pokrenuo Predlog za ocjenu ustavnosti te norme u Zakonu o izboru poslanika i odbornika, nakon čega je Ustavni sud posle duže vremena donio odluku da odbija naš predlog.

„Ustavni sud se, između ostalog, pozvao na to da pravo na neposredni izbor znači i dostupnost kutije u kojoj treba ubaciti i glasački listić, odnosno da šeta do biračkog mjesta. Nakon toga, nama nije ostalo ništa drugo nego da tokom trajanja predjedničke kampanje za prošlogodišnje predsjedničke izbore, podnesemo zahtjev izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u skupštinsku proceduru. Tu sam predložio tri ključne izmjene: otvorene lista, mogućnost individalne kandidature i ravnopravosti muškaraca i žena na izbornim listama. Međutim, u Skupštini još uvijek ne daju da se o ovom predlogu raspravlja“ rekao je Damjanović.

Predsjednik Građanske akcije Božidar Vujičić smatra da je tema slobodnog biračkog prava tabu tema u Crnoj Gori, odnosno da je Ahilova peta neustavne Skupštine i sistemske korupcije u Crnoj Gori.

„Iz tog razloga ja sam se obraćao Javnom servisu u pet navrata, sa zahtjevom da se građanima približi pravo na biračko pravo i imao pet prioritetnih preporuka  kako da se građanima približi pravo na slobodne i neposredne izbore. Oni su u zadnje tri-četiri godine napravili sve skupa jednu emisiju u kojoj su bile dvije teme. Dakle, zaključujemo da Javni servis, koji mi svi plaćamo, nema volju za ovakva pitanja“, objasnio je Vujičić.

Sva tri sagovornika u emosiji „Otvorena vrata“, saglasni su u jednom, a to je da ovakav izborni sitem nikada neće donijeti slobodne i fer izbore u Crnoj Gori.

Dodaju da se po prvi put Crna Gora suočava sa realnom prijetnjom bojkota narednih parlamentarnih izbora.

O modelu rešavanja ovih problema, kao i posledicama ovakvog izbornog zakonodavstva, pogledajte šta misle naši sagovornici u videu.