Parlamentarna većina: Da li je SDT saslušao predsjednika i članove DIK-a?

Šefovi klubova poslanika parlamentarne većine obratili su se Specijalnom državnom tužilaštvu, tražeći odgovore povodom krivične prijave koju su poslanici parlamentarne većine prije 15 dana podnijeli protiv predsjednika Državne izborne komisije Alekse Ivanovića i članova koji su odbili da pošalju izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta.

Šefovi klubova poslanika: Demokratski front – NSD, DNP, UCG, RP, „Demokrate – Demos – Mir je naša nacija“, Socijalističke narodne partije Crne Gore, „Demokratski front – PZP“, „Crno na bijelo“ obratili su se javnosti zajedničim saopštenjem koje prenosimo u cjelosti:

„Proteklo je 15 dana od kada su poslanici paramentarne većine podnijeli krivičnu prijavu protiv predsjednika Državne izborne komisije Alekse Ivanovića i članova koji su odbili da pošalju izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta. Pitamo Specijalno državno tužilaštvo koje su radnje preduzete u cilju procesuiranja odgovornih lica za koja se osnovano sumnja da su počinila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja? Da li je SDT saslušala osumnjičene? Da li je SDT izdao nalog Upravi policije da prikupi neophodne podatke? Da li je SDT preduzela druge radnje po službenoj dužnosti u cilju rasvjetljavanja događaja od 28. decembra 2020. godine?

Podsjećamo da je DIK bila u obavezi da konstatuje činjenicu da upražnjeni poslanički mandat pripada narednom kandidatu prema redosljedu sa konstituenta liste kojoj pripada i dostavi izvještaj Skupštini Crne Gore o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta, tako da ista nije imala apsolutno nikakvu nadležnost da procjenjuje da li je takav zahtjev osnovan ili ne. Odredbom člana 104 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da, ako odborniku, odnosno poslaniku koji je izabran sa koalicione izborne liste prestane mandat iz razloga utvrđenih u članu 101 tog zakona, za odbornika, odnosno poslanika izabraće se onaj kandidat prema redosljedu sa konstituenta liste kojoj on pripada. Takođe, nadležnost DIK-a propisana članom 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika odnosi se isključivo na podnošenje izvještaja Skupštini Crne Gore o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta.

Umjesto da konstatuju činjenično stanje i Skupštinu o tome obavjeste, kako bi funkcionisala u punom kapacitetu u skladu sa nespornom izbornom voljom građana, dio članova DIK-a postaju članovi kriminalne organizacije koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna.

Takođe, pitamo SDT da li su preduzete dodatne mjere na prikupljanju informacija, saslušanju osumnjičenih i preduzete druge radnje nakon što je poslanik Momo Koprivica juče na pres konferenciji predstavio konkretne materijalne dokaze koji potvrđuju da je osumnjičeni dio članova DIK-a imao namjeru vršenja krivičnih djela, imajući u vidu da su u prethodnom sazivu dijametralno drugačije postupali.

Još jednom podsjećamo, peta sjednica Prvog proljećnjeg redovnog zasijedanja započela je 23. 6. 2020. godine, potpuno neregularno sa aspekta Poslovnika, jer je započela bez kvoruma i suprotno članu 90 stav 2 i 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore. Na početku ove sjednice nije ni utvrđen kvorum, a nije ga ni bilo, a na snimku koji je prezentovan javnosti vidi se ukupno 12 poslanika na početku sjednice. Na toj sjednici, koja je imala nekoliko nastavaka, a koja je počela neregularno i bez kvoruma, podnijeta je ostavka od strane poslanika DPS-a, gospodina Nikole Divanovića. U nastavku te sjednice, 21. 7,. ostavku je podnio taj poslanik.

U izvještaju o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta koji je DIK tom prilikom dostavila, a koji se odnosi upravo na tu, 5. sjednicu koja je počela bez utvrđivanja kvoruma i bez kvoruma, sa 12 poslanika, DIK nije prebrojavala poslanike, jer inače, nema ni pravo, niti da se bavi pitanjima utvrđivanja kvoruma, niti da odlučuje o poslaničkim mandatima, imajući u vidu da su o tome odlučili građani Crne Gore na izborima.

U stavki 2 tog izvještaja, u vezi sa ostavkom podnijetom na sjednici gdje nije bilo kvoruma, konstatuje se: ‘DIK, na sjednici održanoj 22. 7. 2020. godine potvrđuje da upražnjeni poslanički mandat sa izborne liste Sigurnim korakom – DPS – Milo Đukanović, pripada Drašku Vučiniću’. Dakle, tada je DIK pokazao nezainteresovanost i potpuno drugačiji odnos i različite aršine jer se u tom slučaju nisu bavili utvrđivanjem kvoruma, postavljali pitanje je li sjednica počela u skladu sa Poslovnikom, nego uradili što im je posao – dostavili izvještaj o popuni mjesta.

Za razliku od ove sjednice, još jednom ukazujemo da je 4. sjednica Drugog, redovnog jesenjeg zasijedanja od 28. decembra 2020. bila je regularna: započela je utvrđivanjem kvoruma prozivkom, što je u skladu sa članom. 90 stav 4 Poslovnika Skupštine Crne Gore. Takođe, kad se održavala 5. sjednica Prvog proljećnjeg redovnog zasijedanja, koju je Brajović otvorio, tada nije ni bilo poslovničke mogućnosti da se glasa onlajn i tada nije bio uveden institut sjednice ‘na daljinu’, što je slučaj sa 4. sjednicom Drugog, redovnog jesenjeg zasijedanja.

Dakle, nije posao DIK-a da utvrđuje kvorum. Da jeste, kako bi prihvatili da razmatraju akt Skupštine sa one sjednice koja je započela bez kvoruma, sa svega 12 poslanika i bez pokušaja tadašnjeg predsjednika da utvrdi da li postoji kvorum? Oni su tada potvrdili mandat iako je ostavka podnešena na sjednici koja je započela bez kvoruma i bez utvrđivanja kvoruma, a tada nije ni bio Poslovnikom uveden institit sjednice na daljinu.

Nakon novih dokaza još je kristalnije jasno da su predsjednik i članovi DIK-a koji su odbili da pošalju izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, pa tražimo od STD-a da odmah i bez odlaganja preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

Slanje izvještaja o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta spada u nadležnost DIK-a, a nadležnost nije samo pravo već i dužnost, a dalje to znači da DIK, kao ni bilo koji drugi državni organ nema pravo da ne vrši svoju nadležnost. Dakle, svjesnim nevršenjem nadležnosti čini se zloupotreba službenog položaja, a u ovom slučaju je to činjeno sa elementom organizovanosti, pa su nadležni organi dužni da preduzmu hitne procesne mjere protiv odgovornih lica.“

Pročitajte još:

Sastanak predviđen za sjutra: Đukanović prihvatio poziv Krivokapića