Nedopustiva diskriminacija Srba

Predstavnici Treće Srbije, predvođeni predsjednikom Miroslavom  Parovićem sastali su se u Sutomoru sa Milenkom Jovanovićem, predsjednikom Saveza udruženja raseljenih u Crnoj Gori, kojih ih je upoznao sa položajem Srba progranih sa KiM, Bih i Hrvatske.

Kada je riječ o prognanicima sa Kosmeta, Jovanović je podsjetio da je  riječ o državljanima i građanima Srbije, koji u statusu interno  raseljenih lica odnosno sada već stranaca sa stalnim ili privremenim nastanjenjem žive u Crnoj Gori od 1999. godine.

Paroviću i njegovim  saradnicima Jovanović je ukazao da ovdje živi oko 11 hiljada, po njemu  potpuno obespravljenih državljana Srbije iz južne pokrajine, te oko šest hiljada prognanih Srba iz bivših jugoslovenskih republika.

„Vlada Crne Gore nam je namijenila i dodijela status stranaca kojim se  deklarativno obećavalo da će ljudi koji su do sada imali status  raseljenih ili interno raseljenih steći sva prava koja garantuju istinsku integraciju u ovdašnje društvo, osim prava glasa, koje nas i ne interesuje“, kazao je Jovanović.

Kršenje osnovnih ljudskih prava

U praksi, dodao je on, raseljenici  sa novim statusom, suočeni su sa istim, pa čak i sa većim problemima nego ranije, primarno u pogledu stvaranja elementarnih uslova za ostvarivanje ljudskih i građanskih prava koja garantuju Ustav Crne Gore i Deklaracija UN o pravima čovjeka, a kojih, kako je naglasio, nema ni u naznakama.

„Isti je položaj i raseljenika iz Bih i Republike Srpske Krajine. Žestoko smo skupa obmanuti. Posebno iritira činjenica da ni državni organi Srbije ne reaguju na tako očiglednu diskriminaciju Srba, a  posebno državljana Srbije sa Kosova i Metohije“, podvukao je  Jovanović.

Parović je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa čelnikom krovne  raseljeničke asocijacije u Crnoj Gori, navodeći u isto vrijeme  opredjeljenje za uspostavljanje konkretne saradnje sa Savezom udruženja  raseljenih.

„Problemi populacije raseljenih u Crnoj Gori su zaista kompleksni, oni zaslužuju veliku i posebnu pažnju, i mi ćemo na bazi dobijenih  informacija uraditi određenu analizu i predložiti u najskorijoj  perspektivi modalitete za njeno prevazilaženje. Kao politička partija  koja je istinski posvećena svim problemima sa kojima se suočavaju Srbi u Srbiji i regionu, ovom pitanju ćemo prići sa naročitom pozornošću, jer smo čulu zaista frapirajuće podatke, gotovo nevjerovatne za  vrijeme u kome živimo“, kazao je Parović.

Teško je biti Srbin u Ulcinju

Predstavnici Treće Srbije, prilikom posjete Ulcinju, sastali  su se i sa parohom najjužnije opštine u Crnoj Gori Radojicom  Božovićem.

„Srba, odnosno pravoslavnih vjernika u Ulcinju je oko 15 odsto. Nikako  ne mogu biti zadovoljni svojim položajem i zastupljenošću u javnom  životu grada čiji su većinski stanovnici nacionalni Albanci. Zabrinuti  smo za budućnost pravoslavnog življa. Želimo da vjerujemo da se ovdje  neće desiti ono što se dešava u regionu, ali nas neće naročito ni  iznenaditi više nikakvo dešavanje“, kazao je paroh Božović, zahvalivši  se na posjeti čelnicima Treće Srbije.

Predsjednik Treće Srbije je upoznao ulcinjskog paroha sa aktivnostima  svoje partije, navodeći da je nedavno sa saradnicima posjetio i Srbe u  Kumanovu, gdje su se desili sukobi Albanaca i makedonskih snaga  bezbjednosti, u kojima je stradalo prilično ljudi.

„Kao partiji u čijoj  misiji je briga o Srbima u svim srpskim zemljama, posebno nam je stalo  da se upoznamo neposrednije sa položajem naših sunarodnika u pograničnim područjima, kakvo je Ulcinj. Nismo srećni zbog svega što  smo čuli i vidjeli, a naša je obaveza da učinimo doprinos da Srbi budu  što je moguće bolje zaštićeni, i izborimo se da im se omogući uživanje  prava koja ostvaruju i druge nacionalne zajednice“, naveo je Parović.

Odata počast ubijenom uredniku „Dana“ Dušku Jovanoviću

Predstavnici političke partije Treća Srbija iz Srbije odali su juče nešto ranije počast ubijenom uredniku „Dana”. Na mjestu gdje je Duško Jovanović ubijen delegacija iz Srbije zapalila je svijeće, a predsjednik stranke Miroslav Parović ocijenio je da je rasvjetljavanje ovog ubistva od velikog uticaja na odnos Crne Gore i Srbije.

„Ubistva novinara svugdje u svijetu predstavljaju nešto što je jedan od najvećih problema i nešto što se svakako mora riješiti, jer uvijek se otvaraju sumnje ko je naručilac, šta je pravi motiv, da li je politika umješana ili nije. I mi imamo problem u Srbiji sa brojnim neriješenim ubistvima novinara. Naravno, ovaj problem u Crnoj Gori je posebno značajan imajući u vidu i tu komponentu tada zajedničke države, stvaranja Crne Gore kao nezavisne države i što je to vjerovatno povezano i sa time, a i sa ulogom lista „Dan” u tom periodu koji je i tada bio najozbiljnija opoziciona novina“, ocijenio je Parović.

Kako smatra, zbog toga, ali i zbog odnosa dvije države neophodno je što prije razriješiti ubistvo Jovanovića.

„To je neophodno zbog istine, prije svega zbog njegove porodice, ali i zbog odnosa Srbije i Crne Gore“, zaključio je on.