Petričević: Uprava prihoda i carina naplatila 1,9 milijardi eura prihoda u prošloj godini

Uprava prihoda i carina (UPC) naplatila je u prošloj godini 1,9 milijardi eura poreskih prihoda, saopštila je vršiteljka dužnosti direktorice te institucije, Milena Petričević i dodala da je podnijeto 15 predloga za pokretanje stečajnog postupka.

Ona je navela da su u strukturi naplate najviše zastupljeni prihodi Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) 29,11 odsto, porez na dodatu vrijednost (PDV) 24,28 odsto, dok porez na dohodak građana čini 15,69 odsto.

“Prihodi Fonda za zdravstveno osiguranje čine 15,3 odsto, porez na dobit preduzeća 6,76 odsto, koncesije 2,84 odsto, prihodi Zavoda za zapošljavanje 2,28 odsto, porez na promet nepokretnosti 1,78 odsto, dok ostali prihodi čine 1,67 odsto”, rekla je Petričević u intervjuu agenciji Mina-business.

Kada su u pitanju carinski prihodi, bruto naplata iznosila je 776,53 miliona eura.

“U strukturi naplaćenih carinskih prihoda najviše su zastupljeni PDV pri uvozu sa 63,85 odsto, zatim akcize sa 32,31 odsto, carina sa 3,53 odsto, porez na kafu sa 0,29 odsto i ostali prihodi 0,02 odsto”, navela je Petričević.

Ona je navela da je UPC u prošloj godini inicirala i Privrednom sudu podnijela 15 predloga za pokretanje stečajnog postupka, na ukupan iznos duga od oko 29,3 miliona eura.

“Jedan zahtjev za uvođenje stečaja odnosi se na kompaniju Montenegro Airlines (MA), a stečajni postupak je otvoren 28. aprila”, dodala je Petričević.

Ona je, govoreći u ulozi UPC nakon primjene programa Evropa sad, s obzirom na novi obračun zdravstvenog osiguranja, kazala da bez obzira na način organizovanja zdravstvenog osiguranja, troškovi zdravstvene zaštite bilježe rastući trend, što je posljedica demografskih promjena – starenje stanovništva, ali i tehničko tehnoloških dostignuća.

“Primjenom programa Evropa sad, u dijelu izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ukidaju se doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i teret zaposlenog, i na taj način se obezbjeđuje smanjenje poreskog opterećenja na rad, a država preuzima finansiranje iz budžeta”, rekla je Petričević.

Istovremeno, to će značiti i smanjenje javnih državnih prihoda po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Važno je napomenuti da Bismarkov model obezbjeđuje punu funkcionalnost isključivo kada troškovi po osiguranom licu ne prelaze iznos prosječnog doprinosa po osiguraniku.

“Ukidanjem solidarne obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, finansiranje zdravstvenog sistema, umjesto dosadašnjeg Bismarkovog modela finansiranja preko sistema doprinosa zaposlenih sa jedne i besplatne zdravstvene zaštite sa druge strane, preuzima na sebe država kroz finansiranje cjelokupne populacije iz sopstvenih budžetskih prihoda takozvani Beveridge model. Dakle, zadržava se isti obuhvat usluga zdravstvene zaštite, bez prethodne uplate doprinosa”, navela je Petričević.

Samim tim, UPC će obaviti potrebne modifikacije postojećih programa i procedura, koje se tiču konkretne oblasti: ukidanje obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog i poslodavca, uvođenje neoporezivog dijela zarada, kao i proporcionalno smanjenje prihoda po osnovu prireza porezu.

“Primjenom programa prihodi budžeta povećavaju se po osnovu povećanja minimalne zarade i uvođenjem progresivnog oporezivanja zarada”, podsjetila je Petričević.

Petričević je, odgovarajući na pitanje na koji način planiraju da riješe problem naplate poreskog duga, kazala da dug državnih kompanija u nadležnosti sektora VPO početkom decembra iznosi 30,95 miliona eura.

“Planiramo kroz komunikaciju sa resornim ministarstvima, kao i sa menadžmentom obveznika, koju smo intenzivirali posebno u četvrtom kvartalu prošle godine, uspostaviti dinamiku plaćanja zaostalih poreskih obaveza, kao i novonastalih obaveza kod istih, a sve u skladu sa zakonskim mogućnostima”, objasnila je Petričević.

Što se tiče duga privatnih kompanija, posebno kod onih koje imaju značajan broj zaposlenih, kroz direktnu komunikaciju sa menadžmentom, UPC intenzivno radi na uspostavljanju dinamike plaćanja obaveza, kako bi kompanije nastavile kontinuitet u obavljanju poslova, isplate zarada zaposlenima, a ujedno i izmirivale svoje zaostale poreske obaveze.

”Tek nakon iscrpljivanja svih zakonskih mogućnosti za odloženo plaćanje zaostalih poreskih obaveza, UPC uvodi prinudne mjere naplate”, dodala je Petričević.

Planom inspekcijskog nadzora za ovu godinu, osnaživanje partnerskog odnosa sa poreskim obveznicima UPC je predvidjela kao jednu od najvažnijih aktivnosti u povećanju poreske discipline.

“Blagovremenim postupanjem, profesionalnim pristupom i svrsishodnim i pozdanim inspekcijskim nadzorom, želimo da doprinesemo poreskoj kulturi i jednoobraznoj primjeni propisa”, navela je Petričević.

Ona je, odgovarajući na pitanje koliko je državni budžet prihodovao od reprograma poreskog potraživanja, kazala da je od 2017. godine ukupno prihodovao 91,73 miliona eura, dok je samo u prošloj godini prihodovano 13,11 miliona eura.

Ona je, govoreći o projektima na koje će se Uprava fokusirati u ovoj godini, kazala da je UPC posvećena dostizanju evropskih standarda i ispunjenju uslova koje pregovarački proces nosi sa sobom.

“U ovoj godini fokusiraće se na više značajnih projekata među kojima se kao najvažniji i najkompleksniji izdvaja Projekat reforme poreske administracije (RARP), koji se finansira iz kredita Svjetske banke”, navela je Petričević.

Razvojni cilj projekta je da poboljša djelotvornost operativnih funkcija UPC i smanji troškove poreskih obveznika pravnih lica prilikom poštovanja poreskih obaveza. Projekat će podržavati dugoročnu viziju Crne Gore, a to je poreska administracija sa modernizovanim poslovnim procesima zasnovanim na riziku, koji doprinose efikasnoj naplati poreza i doprinosa.

“Do momenta stupanja na dužnost novog menadžmenta, a na osnovu srednjoročnog pregleda realizovanih aktivnosti i misije Svjetske banke za ocjenu progresa u implementacionom projektu, u periodu jun – oktobar, konstatovan je nezadovoljavajući napredak, osim u dijelu primjene elektronske fiskalizacije, dok je za druge komponente, kao što su institucionalni razvoj poslovni procesi i usluge poreskim obveznicima konstatovano da tek treba ostvariti početne funkcionalnosti i da su isti u kašnjenju nepune dvije godine”, navela je Petričević.

Imajući u vidu projektne implementacione aranžmane koji su definisani operativnim projektnim priručnikom u julu 2017. godine, kada je projekat odobren, a u funkciji realizacije projekta, formiran je upravni i savjetodavni odbor projekta, odbor za implementaciju projekta, jedinica za implementaciju projekta, kao i pet radnih grupa.

“Nakon integracije tri uprave, biće potrebno napraviti reviziju postojećeg operativnog priručnika i razmotriti realnu potrebu i mogućnost proširenja istog”, rekla je Petričević.

Projekat Reforme poreske administracije uključuje i tehničku podršku za izmjenu metodologije i procedure za naplatu prihoda, unapređenje poreske inspekcije i operativnih sistema, usluge nadzora i tehničke pomoći i integrisani sistem upravljanja prihodima (IRMS).

“U toku je realizacija, trenutno najznačajnijeg, IT projekta – Podrška Upravi carina koji se odnosi na razvoj nacionalnog carinskog tranzitnog sistema NCTS-a i nabavku opreme. Finalizacija projekta koji će omogućiti sprovođenje postupka zajedničkog tranzita robe podnošenjem jedne tranzitne deklaracije i jednog obezbjeđenja kod polaznog carinskog organa koji važe u 35 zemalja potpisnica Konvencije o zajedničkom tranzitu, odnosno tokom cijelog puta tranzita robe, je planiran za ovu godinu”, kazala je Petričević.

Uprava prihoda i carina će u ovoj godini biti posvećena realizaciji projekata iz sredstava EUIF 2017, odnosno projekata Implementacija sistema carinskih odluka na nacionalnom nivou i tvining light projekta Pripreme za nadogradnju TARICG ka posljednjoj verziji EU TARIC i povezanih ITMS podsistema.

Kada je riječ o projektima iz sredstava IPA II 2018. u ovoj godini se očekuje realizacija projekata – podrška UPC na unapređenju carinskog informacionog sistema (CIS), isporuka i instalacija prefabrikovanog Data Centra sa isporukom i instalacijom opreme – ISO kontejner i nabavka hardvera za proširenje kapaciteta postojećeg servera i sistema za skladištenje UPC.

“Takođe, očekuje se dalji nastavak i intenziviranje aktivnosti i u projektima Podrška digitalizaciji trgovinskih procedura-uspostavljanje elektronskog sistema obrade podataka prije prispjeća robe za pošiljke u pomorskom i poštanskom saobraćaju, koji se realizuje pod pokroviteljstvom Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (GIZ) i Implementacija i korišćenje sistema/aplikacije za targetiranje pošiljki, a koji se sprovodi u skladu sa ugovorom između UPC i Svjetske carinske organizacije”, navela je Petričević.

Petričević je, odgovarajući na pitanje o primjeni Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga i njegovim benefitima, kazala je da fiskalizacija podrazumijeva da svi izdati računi, kako gotovinski, tako i bezgotovinski, budu evidentirani u bazi podataka UPC.

“Na ovaj način UPC ima mogućnost promptnog evidentiranja prometa i analiziranja podataka fiskalnog računa, koji šalju obveznici fiskalizacije, u realnom vremenu. Ovo je jako važno unaprijeđenje poslovnih procesa iz nadležnosti UPC, sa više aspekata”, rekla je Petričević.

Ona je navela da je ostvarena digitalna transformacija procesa registracije obveznika fiskalizacije i evidentiranja prometa, obezbijeđena je mogućnost izvještavanja, analiziranja i planiranja aktivnosti u skladu sa podacima koji se prikupljaju u sistem elektronske fiskalizacije, a unaprijeđen je i proces oporezivanja za lica čiji poreski tretman zavisi od visine ostvarenog oporezivog prometa.

“Za građane, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica definisan je iznos prometa od 18 hiljada eura za posljednjih 12 mjeseci. Međutim, ukoliko pojedinac koji je oporezovan u godišnjem paušalnom iznosu ostvari veći promet od 18 hiljada eura, u obavezi je da podnese GPFL prijavu i oporezuje se po stvarnom dohodku, što je u konačnom takođe izuzetno značajno sa stanovišta evidentiranja prometa putem fiskalnog servisa i poreskog tretmana koji lice ima u skladu sa iznosom evidentiranog prometa”, rekla je Petričević.

Prema njenim riječima, proširen je obuhvat poreskih obveznika koji su, u skladu sa pravnim okvirom, dužni evidentirati promet prilikom obavljanja djelatnosti.

“Ako imamo u vidu da je kroz GPPFL prijavu iskazivan prihod, ali ne i promet, to je primjenom Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga značajno unaprijeđen proces evidentiranja prometa i u konačnom adekvatnog poreskog tretmana i oporezivanja poreskog obveznika”, kazala je Petričević.

Indirektni, pozitivan efekat se, kako je ocijenila, ogleda i kroz unapređenje procesa evidentiranja zaposlenih kod obveznika fiskalizacije, jer su u obavezi registrovati sve koji izdaju račune sa elektronskih naplatnih uređaja.

“Unaprijeđen je proces kancelarijske kontrole poreskih obveznika i mogućnost planiranja ciljanih kontrola od Inspekcijskog nadzora, što u konačnom prouzrokuje bolju iskorišćenost ljudskih resursa angažovanih na poslovima inspekcijskog nadzora, a onemogućeno je retroaktivno knjiženje računa u računovodstvenim sistemima obveznika fiskalizacije i agresivno planiranje poreskih obaveza, kao i knjiženje računa/faktura sa fiktivnim prometom koje nijesu evidentirane u CIS UPC, čime je značajno smanjen rizik od pokušaja poreskih prevara i utaje poreza”, objasnila je Petričević.

Ona je navela da je omogućen postupak provjere fiskalizacije računa svim učesnicima u prometu i ovlašćenim službenicima organa državne uprave u čijoj nadležnosti je kontrola izdavanja računa.

Sa stanovišta usluga poreskim obveznicima, značajno unapređenje reflektuje se kroz, kako je navela, proces registracije poreskih obveznika kroz digitalnu transformaciju i smanjenje administrativnog tereta.

“Upotrebom web portala (samouslužni EFI portal-SEP) obveznici fiskalizacije ostvaruju uvid u kompletan promet koji su evidentirali u Centralni informacioni sistem UPC”, rekla je Petričević.

U slučaju gubitka podataka u svom računovodstvenom sistemu, na jednostavan način mogu, pretragom arhive CIS UPC doći do podataka o evidentiranom prometu. Takođe, na jednostavan način mogu da registruju kod poreskog organa, otvaranje, privremeno zatvaranje i zatvaranje poslovnih objekata u skladu sa realnim potrebama sopstvenih poslovnih procesa.

“Omogućen je postupak provjere fiskalizacije računa svim učesnicima u prometu, prodavcima/pružaocima usluga i kupcima/korisnicima usluga, putem QR koda, čime je značajno unaprijeđena kontrola više učesnika u prometu, u realnom vremenu, jer je omogućena provjera svih elemenata računa”, precizirala je Petričević.

Ona je ocijenila da sva ta unapređenja za posljedicu imaju unapređenje poslovnih procesa u nadležnosti UPC, usluga poreskim obveznicima koje pruža UPC i u konačnom unapređenje poreske discipline kod poreskih obveznika i smanjenje prisustva neformalnih oblika ekonomije.

Petričević je, govoreći o spajanju uprava igara na sreću, poreske i carina, kazala da je ocijenjeno je da će novoosnovana Uprava prihoda i carina cjelishodnije sprovoditi poresku politiku i politiku iz oblasti carinske tarife, imajući u vidu zajednički cilj definisan kroz efikasnu naplatu prihoda, uz korišćenje jednostavnih, pravičnih i efektivnih postupaka, jačanjem zaštite i bezbjednosti, u cilju doprinosa opštem dobru građana Crne Gore.

“Novim organizacionim modelom predviđena je efikasnija naplata prihoda od akciza i poreza, koje imaju mnogi proizvodi, dok će se tretman proizvoda koji imaju ulazni PDV plaćen na carini, ali i prodajni PDV u poreskoj, izdiferencirati po jasnoj liniji nadležnosti. Povećanje efikasnosti otkrivanja carinskih i poreskih prekršaja, kao i sistemske bezbjednosti i odgovornosti za postupanje, samo su neki od pozitivnih efekata integracije”, rekla je Petričević.

Prema njenim riječima, integracija uprava obezbijediće cjelishodnije sprovođenje poreske i carinske politike, zatim značajnije uštede, kao fiskalni efekat sinergije poslovnih jedinica.

“U Pravcima razvoja Crne Gore od 2018. do prošle godine ukazano je da optimizacija broja zaposlenih u javnom sektoru predstavlja ključni izazov, pri čemu se ne smiju dovesti u pitanje kadrovski kapaciteti za uspješno ispunjavanje obaveza iz EU integracija. U tom cilju utvrđena je metodologija u kojoj su sagledani svi relevantni faktori, u cilju određivanja optimalnog broja zaposlenih u Upravi”, kazala je Petričević.

Ona je rekla da će u ovoj godini razmotriti mogućnost formiranja posebne organizacione jedinice koja će imati zadatak da kontroliše zakonitosti i kvalitet obavljanja radnih zaduženja iz domena poslovanja UPC i da analizira i provjerava imovinsko stanje i životni stil i ostvarene rezultate svakog zaposlenog u Upravi.