Poborniče mudri svetog Pravoslavlja: Sveti Vasilije Ostroški ponosan na svoje srpsko

Svakom narodu i u svakom vremenu Svečovekoljubivi Gospod daje Crkvom Svoje svetitelje, koji će njegov verni narod prosvećivati i osvećivati i na zemaljskom putu njegovom ka Carstvu Nebeskom rukovoditi. I u Srpskom narodu, od kako on postade Hristov, Gospod neprekidno davaše Svoje svetitelje, u kojima se Bog proslavljaše i posvedočavaše, a pravoslavni ljudi kroz njih spasavaše i bogougodno prosvetljivaše. Mnoge i velike svetitelje Gospod dade svakom kraju zemlje Srpske u svakom vremenu njegove istorije, i u prvo doba slobode i u kasnije doba ropstva. Tako i Zahumskoj zemlji Srpskoj, a kroz nju i svemu rodu svetosavskom, dade Bog u teško doba Turskog ropstva ovog svetog i bogonosnog oca našeg Vasilija, novojavljenog čudotvorca Ostroškog i Zahumskog.

Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i čuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život.

Sa svojih ostroških duhovnih visina silazio je i u narod i delio sa njim mnogovrsna stradanja njegova kao pravi pastir njegov.

K njemu stadoše dolaziti ljudi sa svih strana, i to u velikim masama, i tražiti njegovu pomoć i duhovnu i telesnu utehu. Još za života narod ga smatraše svetim, i zato mu sa svih strana priticahu.

Mnogi tada osetiše čudesnu moć njegove molitve i proslaviše za to Boga. Proganjana i zlopaćena hercegovačka raja sklanjaše se ispred turskih zločina k svetitelju u Ostrog, i mnogi starci, žene i deca ostajahu duže vremena kod svog vladike.

Ostrog je bio u vreme Sv. Vasilija i stecište srpskih rodoljubivih hajduka, boraca protiv turskog zuluma. Tu je često dolazio i poznati harambaša Bajo Nikolić-Pivljanin.

Upokojio se u Gospodu 1671. godine, a njegove čudotvorne i celebne mošti i njegov grob čuvaju se do današnjeg dana. U njihovu moć iscjelenja i utjehe vjeruju podjednako i hrišćani i muslimani. U Ostrogu se svake godine na Trojčina dne održava veliki narodni sabor.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podijeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju.

Manastir Ostrog, čije su svetinje vjekovima zidali vjerni priložnici, pored specifične arhitekture, ima i posebnu duhovnu snagu.