IN4S

IN4S portal

Potražite pretke u digitalizovanoj evidenciji nosilaca Albanske spomenice

Savez potomaka ratnika Srbije 1912 – 1920. godine po prvi put u javnosti, a nakon 100 godina od početka Velikog rata, digitalizovao je i tako učinio dostupnim personalne evidencione kartone nosilaca Albanske spomenice.

Na portalu elektronskog projekta „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata“, stručnoj i ostaloj javnosti će biti pružena mogućnost da pogledaju podake i evidencione kartone nosioca Albanske spomenice.

albanska-spomenica-medalja-1

Digitalizacija baze podataka realizovana je u saradnji sa Udruženjem Memorijalna galerija bitke na Drini 1914, a projekat digitalizacije podržalo je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike Srbije.

Baza će biti potpuna na dan obilježavanja primirja u Prvom svetskom ratu 11. novembra 2016. g.

„Album sećanja“ vam pruža mogućnost da pogledate podake i evidencione kartone za one nosioce Albanske spomenice koji su postali članovi udruženja nosilaca Albanske spomenice nakon njegovog osnivanja 1967. godine.

Albanska spomenica

Ukazom od 5. aprila 1920. godine, kao sećanje na povlačenje kroz Albaniju u Evropskom ratu 1915. godine, ustanovljena je Albanska spomenica.

albanska-spomenica

Po ovom Ukazu, pravo na Spomenicu imali su svi koji su bili na vojnoj dužnosti prilikom prelaska Albanije, kao i članovi stranih vojnih misija koji su se zajedno sa srpskom vojskom povlačili preko Albanije. Spomenica je u obliku dvoglavog orla sa srpskim štitom na grudima i kraljevskom krunom na gornjem delu. Na njenom aversu, ispod orla je medaljon uokviren lovorovim vencem sa profilom glave Aleksandra Karađorđevića, uokvireno natpisom: SVOJIM RATNIM DRUGOVIMA ALEKSANDAR. Na reversu je natpis u tri reda: ZA VERNOST OTADŽBINI. Ukaz je predviđao kovanje Spomenice od bronze (medaljon) i posrebrenog platiniranog dvoglavog orla dimenzija 32h28 milimetara i nošenje u moariranoj pantljici zelene boje sa dve crne ivične pruge, širine 36 milimetara i dužine 50 milimetara.

Pariska firma ARTI BERTRAN prihvatila se izrade ovih Spomenica, ali sa izvesnim odstupanjem u pogledu materijala (dvoglavi orao je izrađen od posrebrenog cinka, a medaljon od mesinga), zatim dimenzija odličja (visina je 49 milimetara) i trake (širina 26 milimetara).

Ukazom od 6. novembra 1921. godine Spomenicom je odlikovano 142.148 oficira, podoficira, kaplara, redova, obveznika činovničkog reda i sveštenika. Naredbom od 6. marta 1940. godine odlikovani su svi pripadnici crnogorske vojske koji su ostali i dalje na vojnoj dužnosti sa srpskom vojskom na Solunskom frontu. Albanska spomenica je dodeljivana ukazom kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, a na predlog ministra vojske i mornarice, sa dekretom koji je rađen po nacrtu Đorđa Čarapića, reprodukovan u Vojnom geografskom institutu u Beogradu.

Podjelite tekst putem:

6 thoughts on “Potražite pretke u digitalizovanoj evidenciji nosilaca Albanske spomenice

  1. Moj pradeda Ljubomir Jevđović je Solunac i prešao je Albaniju peške ali ga nema na spisku odlikovanja. Da li postoji šansa da se nađe na istom? Hvala.

  2. Nazalost drzava u vrijeme komunizma je namjerno(citaj slucajno) izgubila mnoge dokumente o ovim besmrtnim ratnicima, mi nemamo pojma koliko smo ponosni sto njihova krv struji nasim venama, nemamo predstave koliko su to hrabri vojnici bili, sta su oni prezivjeli da bi mi danas bili slobodni, sta su izgubili da bi mi dobili, Najhrabriji smo ljudi u Evropi, jedina rasa koja nikada nije trpila teror okupatora ma kolika to sila bila, Suprostavljali se najmocnijima, i pobjedjivali, Gubili sopstvenu zemlju pa je vracali, vojska se povukla iz Kraljevine pa se vratila kao oslobodioc, bili Carevina, Knezevina ili Kraljevina, mi noramo biti svijesni koliko smo uzvisena Rasa, Koliko smo mocan narod, dali smo velike Careve, Kraljeve, Vojvode, Vitezove, Pisce, Pronalazace, i ko zna sta ce mo jos dati, i nikada necemo zaboraviti ciji smo i ko smo, neka nasa djeca znaju ono sto mi nismo smjeli da znamo, Zivela Srbija.

  3. kako saznati da li su Albansku spomenicu dobijali i srbi iz nekadasnje Austro ugarske kojisu prebjegli u Srbiju i borili se u Srbskoj vojsci

      1. Vjerovatno nećete vidjeti ovaj komentar,ali evo za svaki slučaj. Dobijali su je,moj pradeda je prebjegao u Srpsku vojsku i kasnije je dobio Albansku spomenicu i zemlju u Vojvodini.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *