Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević prijetio ministrima?

Ministri zdravlja i finansija Budimir Šegrt i Radoje Žugić žalili su se nedavno na sjednici jedne od Vladinih komisija da su dobili poruke od predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, koje smatraju prijetećim, zbog planiranog raskida ugovora za bolnicu u Meljinama, pišu današnje „Vijesti“.

Ta dva ministarstva su analizirala ugovor o privatizaciji zdravstvenog kompleksa, čije preporuke idu ka raskidu posla sa Kneževićevom Atlas grupom.

Prema informacijama, na sjednici Komisije za ekonomsku politiku (KEP) ministrima je savjetovano da to prijave nadležnim državnim organima.

Žugić i Šegrt juče nijesu odgovorili da li su povodom tih navodnih prijetnji nešto preduzeli, navode Vijesti dok je Knežević potvrdio da je tačno da je sa dvojicom ministara “imao komunikaciju” na temu bolnice Meljine i oko toga što do danas nije potpisan aneks ugovora, koji je “usaglašen početkom prošle godine na ekspertskom nivou između Atlas grupe i predstavnika Ministarstva finansija”.

On je saopštio da je komunikacija bila samo u pravcu toga da nije jasno kako je na KEP-u prvo jednoglasno usvojena odluka o izmjenama ugovora, a potom se odlučuje o inicijativi za raskid.

“Kako je to doživljeno od druge strane, to nije pitanje za mene već za njih”, poručio je Knežević.

U odgovoru je navedeno da su, shodno zaključku sa KEP-a od 24. aprila prošle godine, poslali 28. aprila dopis Vladi i Ministarstvu zdravlja u kojem su dostavili tražene podatke.

“Istog dana upućen je i dopis Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine u kojem smo ih informisali o svim dopunskim pitanjima sa sjednice KEP-a. Nakon razmatranja dopunskih izvještaja, resorna ministarstva su dala pozitivno mišljenje Vladi za zaključivanje predloženog aneksa II te je na narednoj sjednici KEP-a jednoglasno usvojena inicijativa za zaključivanje aneksa II ugovora od 20. juna 2008. godine”, obrazloženo je  u zvaničnim odgovorima, koje je potpisao predsjednik Atlas grupe i pravna služba bolnice Meljine.

Naglašavaju da su usaglašenim aneksom definisane međusobne obaveze “koje bi stvorile pretpostavke za realizaciju investicionog program na koji su se obavezali”.

“Dakle, opravdano se nameće pitanje kako je moguće da KEP jednoglasno donese odluku o prihvatanju inicijative za zaključivanje aneksa ugovora, a da nakon toga razmatra inicijativu za raskid ugovora. Isključivo iz tih razloga, komunikacija je bila jedino u tom pravcu i sa tim ciljem. Kako je to doživljeno od druge strane, to nije pitanje za mene već za njih”, naglasio je Knežević.

Vlada je sredinom oktobra zadužila ministarstva finansija i zdravlja, koja su ocjenjivala privatizacioni ugovor, da u saradnji sa zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa pokrenu proceduru raskida kupoprodajnog ugovora za Meljine.

Raskid ugovora je krajem aprila inicirala Skupština opštine Herceg Novi glasovima svih odbornika, navodeći da Knežević nije ispunio obaveze. On je, kako je upozoreno, umjesto najavljenih 119 miliona eura uložio manje od tri miliona, što je potvrdilo i Ministarstvo zdravlja.

Raskid je tražen i zbog toga što su objekti pod hipotekom na skoro 12 I miliona za kredite koje I su koristile Kneževićeve firme. Odm bornici su se žalili i na JP nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.

Konzorcijum, na čijem čelu je Atlas grupa, taj kompleks na 50 hiljada kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupio je 2008. Trebalo je da državi za bivši vojni kompleks uplati 25 miliona eura, ali je platio u obveznicama koje je ranije kupio po nižim cijenama, pa im je imovina koštala duplo manje od ugovorene cifre.

Ima uslova za raskid ugovora

Premijer Milo Đukanović je, na premijerskom satu 18. novembra, najavio pokretanje postupka za raskid ugovora za bolnicu u Meljinama.

Vladina Komisija za ekonomsku politiku (KEP) nedavno je potvrdila da je konzorcijum prekršio više stavki iz privatizacionog ugovora i preporučila Vladi da formira stručnu komisiju koja će pregledati svu dokumentaciju. Razmatrali su izvještaj o realizaciji ugovora. koji je predložilo Ministarstvo zdravlja.

Iz izvještaja se može zaključiti da su se već 2011. i 2012. godine stekli uslovi za raskid ugovora. Kupac je u roku od tri dana nakon potpisivanja ugovora trebalo da na prelazni (escrow) račun prenese 30 odsto kupoprodajne cijene, odnosno 7,53 miliona eura vrijedne obveznice. U izvještaju je navedeno da i^inistarstvo finansija i banka kod koje je račun trebalo da bude otvoren, NLB Montenegro, sada nemaju dokumentaciju 0 njemu. U saopštenju o zatvaranju posla od 1. m marta 2010. je navedeno da su sve obaveze plaćene. Konstatovano je da je Kneževićev konzorcijum 29. januara 2009. godine preostali iznos platio sa 17,57 miliona obveznica nominalne vrijednosti od jednog eura. Kako je navedeno, te obveznice su u tom trenutku imale tržišnu vrijednostod 4,57 miliona eura.