Predstavljanje projekta „Zmaj sa Spasa“ uvertira za večerašnju premijeru mjuzikla za djecu na Festivalu „Ćirilicom“

U okviru sedmog Festivala „Ćirilicom“, sinoć je na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu upriličeno predstavljanje projekta „Zmaj sa Spasa“. Riječ je o književnom projektu iz edicije „Enheleja“ u okviru kojeg su objavljeni legenda, bajka u stihu i bojanka za djecu. Izdavač je Narodna biblioteka Budve, a pokrovitelj Turistička organizacija opštine Budva.

Autori teksta budvanske legende „Zmaj sa Spasa“ su: Marko Kentera, Marinko Lugonja, Zoran Mujbegović i Jelena B.L. Bajku u stihu „Zmaj sa Spasa i lijepa Zora“ napisala je profesorica Zorica Joksimović, koja je takođe autorka stihova uz bojanku.
Na večeri su govorili: književnik i književni kritičar Želidrag Nikčević, prof. dr Sofija Kalezić, profesorica Zorica Joksimović i ilustrator Marinko Lugonja.

Kako je Nikčević u svom izlaganju naglasio, „Zmaj sa Spasa“ je maestralno urađen projekat koji predstavlja malo grafičko remek djelo, i kao takav promoviše temeljnu, basnoslovnu, bajkovitu i mitsku tradiciju našeg prostora.
„To je nešto što svjedoči o našem narodnom životu, njegovoj maštovitosti, fantazmima kojih je prepuno naše primorje, a prepuna ih je i ova divna knjiga. I zaista bi bilo katastrofalno da kažemo da nemamo vremena da se time pozabavimo. Ovdje u ovoj knjizi su, popularno i propagandno-turistički, a opet uzvišeno i elegantno zabilježene formule narodnog opstanka, tamni i svijetli simboli u kojima titraju sudbinski zavjeti koji nas podsjećaju na ono što smo nekada bili, ali i upućuju i na to kakvi treba opet da budemo. To je, čini mi se, suštinska ideja ove monografije, da nas bar na trenutak otrgne od zvrke savremenosti i zaborava koji neumitno prekriva najdublje slojeve narodnog života ako ih mi ne revitalizujemo. Ova knjiga je ogroman doprinos sjećanju na sopstveni identitet i da se tako brane zakonita prava našeg naroda i naše vjere. Ona ne treba da služi samo u oficijelne svrhe, nego da postoji i u našim kućama i školama i da se sa njom upozna naša omladina, da bi znala šta je ono što nas vijekovima drži na okupu“, kazao je Nikčević.

Recenzentkinja, prof. dr Sofija Kalezić govorila je o bajci u stihu „Zmaj sa Spasa i lijepa Zora“ profesorice Zorice Joksimović, potcrtavši da u ovoj legendi autorka koristi raznovrstan način umjetničkog izražavanja koji je pažljivo prilagođen predmetnoj lepezi specifičnoj za način života u savremenoj Budvi. Sa druge strane, prema mišljenju recenzentkinje, prepoznatljivi arhaizmi doprinose živopisnosti i uvjerljivosti pripovijedanja.
„S obzirom da radi u Drugoj osnovnoj školi u Budvi, autorka je pronašla vlastite motive traganja za univerzalnim životnim istinama i vrijednostima. Kao prosvjetna, pedagoška i kulturna poslenica, raskošnom, ali i zahtjevnom tematu primorskih legendi, posvetila se s ljubavlju i toplinom nekoga ko se bavi jezikom i književnošću, edukativnim i vaspitnim svojstvima pričanja. Riječi su veliki putnici i svaka dobra knjiga nosi u sebi kako istinu svog autora, tako i svijeta o kome govori. Tog principa se pridržavala i Joksimović kada je napisala legendu prilagođenu dječjem vokabularu i poimanju svijeta. Legenda je prožeta fantastikom i elementima čudesnog, sa srećnim završetkom oličenom u vječnoj ljubavi između Zmaja i Zore. Kao i u narodnom mitu, u ovom djelu izražena je nagonska svijest čovjeka minulog doba, njegova shvatanja prirode i pojava u njoj, s mnoštvom iracionalnih predstava. Poruke i ideje legendi obojene su humanošću i čovjekoljubljem, vjerom u moć ljudskosti, te vrijednošću i važnošću održanja riječi“, navela je Kalezić.
Profesorica Zorica Joksimović kazala je da je drevna priča o Zmaju sa Spasa jedna od legendi koja je, kroz narodna predanja, bistro žuborila svoj pripovjedni tok iz legende i života do nas – danas, i od nas ka sjutra.
„Moje pripovijedanje je našlo inspirativno težište za priču „Zmaj sa Spasa i lijepa Zora“ u lirskoj pjesmi o Zmaju koju su pjevali mladići i djevojke na Vilinom gumnu na Spasov dan, a koju su „iz usta naroda“ u izvornom obliku opisali Vuk Vrčević i Vuk Stefanović Karadžić. Moje nastojanje je da se djeci i omladini ovim sadržajem iznova obratimo kroz nove sadržaje. Da jezikom i riječju nastavimo pripovjedni put naših predaka, prilagođen savremenim tokovima i tehnologijama, obojimo sliku vremena, te da svevremenom ljubavlju, koja uveliko određuje mjesto, moć i sudbinu čovjeka, ostavimo humanističku poruku da ono što nasljeđujemo iz prošlog, bude u nekim segmentima i ogledalo sadašnjeg. Upravo i stoga – da bi mlađim čitaocima bilo blisko otkrivanje istina o tradiciji i etnosu svoga kraja, koje će im, kasnije, kroz život i obrazovanje biti čvršće postolje svijesti o svom kulturnom nasljeđu i kulturi življenja“, naglasila je Joksimović.
Ilustrator i član autorskog tima, Marinko Lugonja kazao je da se priče oslanjaju na legende koje su već postojale, a koje treba da inspirišu buduće istraživače budvanskog kulturnog nasljeđa i mitova.
„Kao što mi ravnodušno gledamo ovo brdo Spas na kojem nema ništa, zaboravljamo da je tu bilo možda i devet crkava, da su tu išle litije i konačno da je tu Budva nastala. Ovo ostrvo je jedno pribježište gdje su se ljudi, nažalost poharani i proganjani od raznih neprijatelja bili primorani da dođu. Ovo jeste ostao biser, ali „rudnik“ je tu iza nas, u brdu Spas i ja preporučujem svima da pročitaju knjigu koja arheološki skida jedan sloj zaborava i stvara nove perspektive. Nadam se da će ova edicija doći do svih i da će roditelji knjige da donesu u svoju kuću. Ova knjiga je prapočetak Budve i to daje utemeljenje svim ostalim pričama koje će se nadograđivati i za koje pripremamo i sljedeće edicije“, istakao je Lugonja.
Razgovor na Trgu između crkava moderirala je Ana Todorović iz Narodne biblioteke Budve.
Brdo Spas kao mjesto nastanka prvobitne Budve
Kako je zapisano u uvodnoj riječi autora izdanja, stari zapisi govore da je brdo Spas mjesto nastanka prvobitne Budve i tihi svjedok našeg neprestanog opstanka na ovim prostorima, ali i prolaznosti kojoj se često nesvjesno prepuštamo. Postavljajući pitanje da li ćemo imati snage i volje da obnovimo stare običaje, tradicionalnu proljećnu litiju i spasovdansku liturgiju u nekadašnjoj crkvi na samom vrhu brda, autori izražavaju nadu da će novoobjavljene knjige biti podsticaj budućim generacijama da se bore za očuvanje vrijednosti i da kroz plansku i zakonsku dokumentaciju sačuvaju i zaštite od zaborava naše možda i najvažnije kulturno-istorijsko dobro. Uvodnu riječ zaključili su sa tihim očekivanjem da će Evropa možda da nas pronađe tražeći svog brata Kadma pod obroncima brda Spas.

Sedmi Festival „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras od 20 časova na sceni između crkava u Starom gradu premijerom mjuzikla za djecu „Zmaj sa Spasa“ u režiji Mateje Popović. U pitanju je koprodukcija Narodne biblioteke Budve, dječijeg pozorišta „Pinokio“ i dječijeg pozorišta „Čiča Miča“. U mjuziklu igraju Vaja Dujović, Ivan Mihailović, Dragana Dabović i drugi.
Festival „Ćirilicom“ na programu je do 13. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, a uz pokroviteljstvo Turističke organizacije opštine Budva.