Priča o rudniku „Brskovo“ dočekana na “nož” u Mojkovcu: Da li će građani dobiti ekonomski prosperitet ili novu ekološku bombu?

U Mojkovcu su se ovih dana potegle razne polemike i spekulacije o otvaranju rudnika Brskovo, gdje investitori imaju plan da otvore rudnik koji će navodno dugoročno funkcionisati i zaposliti preko 400 radnika.

Švajcarska rudarska kompaniija  „Tara Resources“  otkupila je koncesiono pravo 2018. godine i unaprijedila projekat dodatnim bušenjem, tehničkim studijama i studijama zaštite životne sredine. Kompanija je trenutno u fazi izrade kapitalnog rudarskog projekata, kao i procjena uticaja na životnu sredinu, sve sa ciljem dobijanja odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju.

Očekivana investicija izgradnje iznosi oko 150 miliona evra, i odnosi se na otvoreni kop, novo postrojenje za preradu rude i novo jalovište udaljeno od grada.

Mojkovac, nekada industrijski grad, sada je varoš koja se može pohvaliti samo svakodnevnim iseljavanjem stanovništva. Malo koji grad na sjeveru Crne Gore mogao se pohvaliti razvijenom privredom kao što je to mogao Mojkovac.

Fabrike koje su zapošljavale na hiljade radnika predstavljale su društveno bogastvo koje je garantovalo napredak. Jedan od giganata bio je Kombinat industrije drveta, „Vukman Kruščić“, koji je zapošljavao oko 1.000 radnika. Prodat je 2006. godine, a kompletna imovina je porušena i rasprodata. Pored toga, zatvoren je i rudnik olova i cinka „Brskovo“, kao i poljoprivredno-trgovačko preduzeće „Bojna njiva“, šumsko preduzeće „Cer“, zemljoradnička zadruga „Podbišće“, konfekcija „Kom“, ugostiteljko-turističko preduzeće „Sinjajevina“…

Privatizacija, način na koji je ona sprovedena, dovela je, na žalost, do toga da pomenute fabrike i preduzeća prestanu sa radom, a samim tim, veliki broj porodica gurnut je na rub egzistencije.

I 2015. obećano da će rudnik biti ponovo otvoren

Australijska kompanija Balamara Resources Limited (BRL), sa sjedištem u Pertu, odlučna je u bila namjeri da 2015. godine otvori novi rudnik olova i cinka u Mojkovcu.

„Imamo dokazane rezerve rude od najmanje 27 miliona tona, tri puta veće nego što se u početku mislilo, a to je nešto što se ne propušta – rekla je tada predstavnica kompanije Milijanka Maraš, koja danas pregovara u ime švajcarske rudarske kompanije  „Tara Resources“.

Da su obećanja koncesionara DOO North Mining koji je osnovala australijska kompanija Sultan Corporation, ispunjena, mojkovački rudnik Brskovo bi radio već sedam  godine, a sva geološka istraživanja ruda olova, cinka i bakra bila bi odavno završena.

Vlada i Australijanci tokom minulih nekoliko godina nijesu s javnošću dijelili mnogo informacija o detaljima realizacije tog projekta, ako ih je uopšte i bilo. Poznato je samo da je brojnim aneksima stalno produžavan rok koncesionaru.

Prema projektu od prije sedam godina bilo je planirano da se u rad rudnika uloži između 35 i 50 miliona američkih dolara. Tada je rečeno i da bi eksplaotacija rude mogla da počne 2014. godine. Koncesiona naknada za deceniju i po rada rudnika i to pri minimalnoj proizvodnji od oko 250.000 tona rude trebalo je da bude oko 600.000 evra.

Sada je izvjesno da  North Mining nije uspio u svom naumu.

Šta misle građani, a šta političari?

Odbornik Demokratskog fronta i funkcioner Nove srpske demokratije Vesko Delić temu ovaranja rudnika Brskovo posmatra sa sva aspekta – ekonomskog i ekološkog.

„Ono što se moglo čuti i pročitati u medijima ovih dana, a vezano za moguće otvaranje rudnika u Mojkovcu, svakako da privlači veliku pažnju javnosti, a posebno Mojkovčana. Ja bih to posmatrao sa dva aspekta. Jedan je ekonomsko-egzistencijalni a drugi ekološki. Mojkovcu su nasušno potrebna nova radna mjesta, i u tom kontekstu otvaranje rudnika bi značilo život Mojkovcu. Sistemskim uništavanjem industrije grad je praktično ostavljen bez realnog sektora i svako pokretanje proizvodnje je kiseonik za našu opštinu“, kazao je Delić za portal IN4S.

S druge strane, opština se nalazi u takvom prirodnom okruženju da je otvaranje rudnika i to površinskog tipa, prema njgovim riječima, vrlo osjetljivo pitanje.

„Mnogo je važno istaći da svako „rovarenje“ po prirodnom ambijentu značajno umanjuje šansu da Mojkovac postane turističko mjesto. U prilog tome ide i činjenica da smo do prije samo 10 godina imali jezero rudnog otpada u samom centru grada, koje je bilo crna ekološka tačka Crne Gore, i neko novo „Jalovište“ bi bio veliki korak unazad.
S toga, vrlo je važno vidjeti elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i plan investitora kako će zaštititi prirodni ambijent“, ističe Delić.

Naš sagovornik kaže da aktuelnoj temi treba pristupiti analitično i dobro izvagati šta su mane a šta vrline ovakvog projekta.

„Takođe, poučen iskustvom prethodnih izbornih godina, sve ovo bih uzeo sa jednom dozom rezerve, jer nije nepoznato da su lokalne vlasti na čelu sa DPS-om „otvarale“ rudnik svake 4 godine. Građani bi željeli da čuju šta o ovome misle u odlazećoj lokalnoj vlasti i da obavijeste javnost. Mojkovcu treba odgovorna vlast i mudri potezi. Ne sumnjam da ćemo je od jeseni i imati“, zaključio je Delić.

Bogavac (URA): Rudnik može – devastacija prirode ne može!

Biljana Bogavac, odbornik SO Mojkovac i potpredsjednica OO URA Mojkovac, podsjetila je da je jedno od prvih poteza bivšeg režima, pošto su sa ulice došli na vlast, bilo je gašenje rudnika Brskovo.

„Možda starije sugrađane sjećanje polako izdaje, ali kažu da se ne sjećaju da je tada od strane državnog vrha neko crtao nekakvo srce nad tužnom sudbinom rudnika, niti da su se lile krokodilske suze, a gotovo 700 radnika rudnika je ostalo na ulici zbog onih koji su došli sa ulice. – Licemjerstvo bivšeg režima u svom punom sjaju“, ističe Bogavac za IN4S.

Zbog gašenja rudnika Brskovo, kaže ona, kao i na stotine drugih preduzeća po Crnoj Gori, govorili su u svoju odbranu, iz bivšeg režima, da rudnik nije mogao da odgovori na proces tranzicije pa je zbog toga ugašen.

„Dok danas, gotovo 30 godina kasnije, saznajemo da neki strani investitor misli da rudnik može biti profitabilan, a svjedoci smo da tranzicija još u potpunosti nije završena. Njihovom licemjerstvu nikad kraja“, ističe naša sagovornica.

Takođe, podsjetila je da je sanacija nekadašnjeg jalovišta rudnika Brskovo, crne ekološke tačke našeg grada, završena 2011. godine u cilju zaštite životne sredine i zdravlja građana Mojkovca.

„Iz bivše vlasti znaju u svakom trenutku i na svakom mjestu da se hvale tim projektom finansiranim mahom od strane građana Crne Gore, a danas ako lokalna uprava dozvoli stranom investitoru da otvaranjem rudnika „otvori“ i neko novo jalovište, neku novu crnu ekološku tačku, neko novo devastiranje prirodnih bogatstava Mojkovca i Crne Gore, onda smo „džabe krečili“. A njihovo licemjerstvo će se pokazati na još jednom primjeru“, navodi Bogavac.

Međuti, dodaje, da se sada iz određenih krugova lokalne vlasti, posvađanog DPS-a, se čuju i neki drugi tonovi.

„Pa iako su pred svake izbore kako lokalne, tako i državne nagovještavali otvaranje rudnika i u tom cilju dozvolili da se aktivno vrše ispitivanja, sad odjednom im se to ne sviđa. Čudno, izgleda da ih je gubitak vlasti na državnom nivou lišio raketiranja stranih investitora pa su sada postali veliki borci za ekologiju. Licemjerstvo, licemjerstvo, licemjerstvo“, ustvrdila je Bogavac.

Ona ističe da Građanski pokret URA nije protiv otvaranja rudnika, čime bi bilo zapošljeno par stotina građana Mojkovca, ali jesu protiv nove crne ekološke tačke, devastiranja prirode i ugrožavanja zdravlja svih građana Mojkovca, ali i svih njegovih turističkih potencijala, što bi dovelo do smanjenja broja turističkih radnika.

„Pa se postavlja pitanje, koliko bi izgubili time što bi dobili ponovo rudnik? Prema tome, rudnik može, ali pod uslovom poštovanja najstrožijih ekoloških propisa Evropske unije. U suprotnom mi, kao dio evropske porodice Zelenih, ćemo stati na put još jednoj suludoj zamisli ugrožavanja životne sredine, kao što smo stali na put izgradnji vojnog poligona na Sinjajevini zajedno sa građanima ili poput izgradnje minihidroelektrana, čime je uništeno na desetine rijeka po Crnoj Gori, kao i život u njima i oko njih, a sve to zarad bogaćenja par pojedinaca bliskih bivšem režimu, a na uštrb građana“, kaže naša sagovornica.

SNP: Pamte mojkovačke generacije zla i bolesti koje im je bivše jalovište nanijelo

SNP Mojkovac smatra da razvoj Mojkovca ne treba da se bazira na najavi investicija u rudnik olova i cinka Brskovo u Mojkovcu, jer bi to značilo devastaciju prirodnih resursa i pravljenje nove ekološke bombe na sjeveru, a sve to u srcu planinskih vijenaca Bjelasice, u dvorištu nacionalnog parka Biogradska gora i u pritokama i samim tim koritu rijeke Tare, suze Evrope.

„Pamte mojkovačke generacije zla i bolesti koje im je bivše jalovište nanijelo, a ovih dana se navršava deset godina od sanacije te ekološke bombe u našem gradu, a mi umjesto da to slavimo, se ponovo bojimo da li će se novim rudnikom trajno uništiti budućnost Mojkovca“, kazali su iz SNP za portal IN4S.

Svi podaci i istraživanja, kažu, idu u prilog tome da bi novi rudnik u najboljem slučaju mogao raditi maksimalno 10 godina, pa se pitaju vrijedi li to kada su Mojkovčanima još svježe uspomene na oboljele od kancera, posebno pluća, na bronhitis kod svakog drugog djeteta, na prašinu i neprijatne mirise koji su bili svakodnevica.

„Pamtimo i popuštanje brana jalovišta i pitamo se kada bi i ta nova popustila i sve uništila, posebno imajući u vidu sve češća klizišta, zemljotrese i ostale prirodne nepogode. Napominjemo da je u Mojkovcu bilo najavljeno i otvaranje zatvora i zaposlenje za oko 200 ljudi, pa onda i skijališta Žarski, a sada su svi ti projekti na čekanju, pa skrećemo pažnju da su radna mjesta potrebna, ali sva bogatstva ovoga svijeta ne vrijede narušenog zdravlja građana i uništene životne sredine“, zaključuju iz SNP-a.

Građani protiv

Građani Mojkovca s nezadovoljstvom su primili odluku o ponovnom otvaranju rudnika, jer kako kažu ne žele opet jalovište u svom gradu. Tvrde da će novo jalovište biti otvoreno između dva nacionalna parka zbog čega su pokrenuli peticiju kako bi zaustavili radove.

“Životima ćemo braniti Bjelasicu. Je li na pomolu nova ekološka katastrofa koja prijeti građanima Mojkovca doznat ćemo tek kada se oglase oni koji stoje iza kompanije Brskovo Mine, koja planira otvoriti rudnik”, rekao je Goran Stanišić, turistički radnik  i aktivista za zaštitu prirodnih bogatstava sjevera Crne Gore.

Stanišić je kazao da građani sumnjaju da je riječ o korupciji i pozvao tužilaštvo da ispita sve detalje vezane za otvaranje rudnika.

Mišnić: Zdravlje nam je preče od rudnika

I predsjednik opštine Ranko Mišnić poručuje da ta ideja neće proći, što bi moglo značiti da od otvaranja rudnika za sada neće biti ništa.

“Prije deset godina završena je sanacija jalovišta bivšeg rudnika, što je državu koštalo preko deset miliona evra. Osim para koje su tu i najmanje važne, cijenu postojanja tog toksičnog ‘tihog ubice grada’ kako smo jalovište decenijama nazivali, Mojkovčani su skupo platili. Mnogi zdravljem, a mnogi i životom. Preživljavali smo sa malignim i respiratornim bolestima. Privreda je stala, turizam i pored izuzetnih potencijala nije pored jalovišta ni imao šansu. Ljudi su se iseljavali. I sad, kada smo se riješilli tog problema, investitor hoće da nam servira novo jalovište. To nećemo, niti smijemo dozvoliti, zbog zdravlja naših građana, budućnosti naše djece i razvoja opštine, bez obzira što investitor obećava velika zapošljavanja”, istakao je Mišnić.

Kako se podsjeća, minulog mjeseca švajcarska kompanija uputila je Vladi Crne Gore zahtjev za proširenje eksploatacionog zahvata na područje Tvrdog potoka, na granici nacionalnog parka.

Iza tog zahtjeva, koji je Vlada prvo najavila a zatim skinula sa dnevnog reda, krila se namjera da se baš tu gradi novo jalovište.

“Zamislite, imaju ideju da tu grade jalovište. Taj potok se uliva u Bjelojevićku rijeku, a ona u Taru, a svi vrlo dobro znamo da su Tara i njeno slivno područje pod zaštitom UNESKO-a. To bi bilo i u podnožju našeg ski-centra. Drago mi je što je Vlada to skinula sa dnevnog reda. Izgleda da tamo ima neko ko vodi računa o važnosti očuvanja životne sredine i zna kakve sve opasnosti sa sobom nosi jedno takvo jalovište”, kazao je Mišnić, naveo je CDM.

Demokrate Mojkovac: Priča Mišnića o zaštiti vodotoka licemjerna

Iz Opštinskog odbora Demokrata Mojkovac naveli su da se zadnjih dana u tom gradu aktuelizovala priča o ponovnom otvaranju rudnika „Brskovo“, i da su podijeljena mišljenja da li rudnik treba otvarati ili ne.

“Od strane vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) u prethodnom periodu iz dva navrata odobreno je ispitivanje rudnih nalazišta u višemilionskim iznosima. U maju 2018. godine Mišnić je najavio otvaranje rudnika, da bi se sada oglasio sa potpuno oprečnom pričom i stavom da otvaranje rudnika treba osporiti”, podsjetili su iz mojkovačkih Demokrata.

Prema njihovim riječima, poharom privrednih resursa izazvanom vladavinom DPS-a, krenule su migracije iz Mojkovca.

Iz Demokrata su podsjetili da je Mišnić prošle godine, bez javne i skupštinske rasprave, uz veliko protivljenje građana dozvolio izgradnju vojnog poligona na Sinjajevini sa čijeg podnožja se koristi voda za piće, u kojoj bi bio prisutan sadržaj olovnih jedinjenja od isparivanja bojevih sredstava sa vojnih vježbi.

“Sa skoro dvije hiljade metara nadmorske visine vjetrovi i vazdušne struje raznosile bi opasne čestice na dva nacionalna parka koja nas okružuju. Zahvaljujući prvim istorijskim demokratskim promjenama i novoj Vladi ova sumanuta ideja je stopirana”, kaže se u saopštenju.

Pročitajte JOŠ:

Perunović: Novi rudnik znači i bolji život za građane Mojkovca; iza priče o ekologiji kriju se nečiji interesi