IN4S

IN4S portal

Pročitajte šta bi sve da nametne Njemac Kristijan Šmit

1 min read

Kristijan Šmit

Iako se u javnosti izmjene Izbornog zakona BiH koje pokušava da nametne Kristijan Šmit i njegovi nalogodavci i saradnici predstavljaju kao tehničke s ciljem navodnog poboljšanja navodnog izbornog integriteta, suština je suprotna.

 

Osim nastavka političkog progona predsjednika Republike Srpske, predviđena je i dodatna centralizacija BiH kroz izborni proces i enormno jačanje Centralne izborne komisije, do stepena pune finansijske i svake druge autonomije.

 

Šta bi sve da nametne Nijemac Šmit?

 

Za nešto više od 20 godina postojanja, Izborni zakon BiH mijenjan je više od 20 puta. Mijenjali su ga poslanici i delegati dogovorom u Parlamentarnoj skupštini BiH. I dok je resorno bh. Ministarstvo pravde najavljivalo parlamentarni put za još jednu izmjenu zarad stvarnog, a ne fiktivnog jačanja izbornog integriteta, ulogu i predlagača i zakonodavca preoteo je Kristijan Šmit. I od 275 članova važećeg zakona, odlučio da, prema vlastitom kantaru integriteta, prepakuje skoro polovinu – čak 114. Hroničnim izbornim gubitnicima koji bajato svoje poraze pamfletima pripisuju izbornim krađama, skeneri su podvaljeni kao paravan. Predviđeno je da se nove tehnologije u oktobru primjenjuju samo kao neobavezujući pilot projekat i na manje od dva procenta biračkih mjesta. Međutim, svi ostali izmijenjeni članovi zakona su obavezujući. I prijeteći unitaristički.

 

– To je priča za one koji kukumaču da su izbore izgubili samo za to što su pokradeni i ni za šta drugo. I ako vidimo sada ko likuje nad ovim izmjenama, biće vam jasna namjera i karakter toga. I da to nije u pitanju integritet, na kraju krajeva, nije ništa ni preduzeto da se integritet izbora da se digne na viši nivo – kaže Branko Perić, bivši član i predsjednik CIK-a BiH.

 

Centralnoj izbornoj komisiji avansno je namijenjena puna autonomija. Iz budžeta mogu da zahvate novca koliko požele, bez da resorno Ministarstvo finansija može da izmijeni njihov budžetski zahtjev. Nadležnost izbora predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima otima se opštinskim i gradskim izbornim komisijama i servira, a kome drugom do CIK-u koji bi vršio selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju i sertifikaciju. Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, za koji ovlaštenja ima naravno CIK. Upravljaće i nabavkom, distribucijom i bezbjednošću izbornih tehnologija.

 

– Daju se ovlašćenja CIK-u da podzakonskim aktima reguliše mnoge stvari, razvlašćuju se opštinske i gradske izborne komisije veoma utrenirane, veoma sposobne, veoma stručne koje to veoma dobro rade i još čudnija je priča da su ovim zakonom zaštićeni nekredibiln članovi CIK – kaže Perić.

 

Propisani su i kredibilni kriterijumi za sve buduće članove Izborne komisije, ali ne i za aktuelne koji i dalje, bez posljedica, mogu da nose pečat bivših političkih savjetnika i stranačkih izbornih kandidata. Na drugoj strani poželio je Šmit da hermetički zatvori krug i dodatno ojača svoje bezakonje ispoljeno ranijim izmjenama Krivičnog zakona BiH zbog kojeg je počelo suđenje predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku. I baš kao što se iz tog uratka već u startu iščitavala, politička optužnica, tako se iz najnovijih Šmitovih umotvorina, prvenstveno člana osam, iščitava finalizacija plana zabrane političkog djelovanja legalno izabranog predsjednika Srpske. Mijenjao bi Šmit i sam način glasanja, uvodio posebne račune političkim partijama za finasiranje kampanje, zabranjivao medije koji ne žele da objelodane vlasništvo i ko zna šta sve ne.

 

– Izbori su srce svakog demokratskog društva, u savremenoj državi u cijelom svijetu i kada neko uzurpira tako ozbiljan i velik sistem na ovakav način, mi ne možemo vidjeti kakve će sve posljedice to da ostavi – kaže politikolog Vojislav Savić.

 

Šmitovu nasilnu intervenciju u izborno zakonodavstvo, ne podržavaju ni izigrani Hrvati.

 

– Grozan potez koji će za posljedicu imati samo dodatnu komplikaciju političkih odnosa u BiH zapravo ima ozbiljan potencijal da poništi sve ono dobro što su politički akteri u BiH uradili u posljednjih 13 mjeseci – kaže politički analitičar Jurica Gudelj.

 

Republika Srpska je odlučna da svoju zadaću sama rješava. Protiv izborne reforme nikada bila nije, ni protiv famoznih skenera u izbornom procesu, ali ne Šmitovih. Za dogovor domaćih lidera su i hrvatski zvaničnici. A šta će odlučiti Sarajevo koje se u demokratiju zaklinje dok licemjerno istovremeno Šmitovim podvalama glasno aplaudira?

 

RTRS

Podjelite tekst putem:

2 thoughts on “Pročitajte šta bi sve da nametne Njemac Kristijan Šmit

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *