Promocija Lekićeve „Istorije Italije“ na Cetinju

Sinoć je na Cetinju u Vojnom domu predstavljeno dvotomno djelo Miodraga Lekića „Istorija Italije (od Kavura do Montija)“ , čiji je izdavač „Dejli pres“.

O knjizi su govorili književnik Balša Brković, Boban Batrićević i autor Miodrag Lekić, dok je program vodio glumac Slaviša Čurović, koji je publici čitao i izabrane djelove iz knjige.

„Istorija Italije“ je iz štampe izašla 2011., na 150. godišnjicu od osnivanja Italije i privukla pažnju i stručne i laičke javnosti.

Prvobitno zamišljena kao istorija italijanske diplomatije, po priznanju samog autora, na kraju je ipak dobila mnogo širi okvir razmatranja, pa se takvom sintezom hronologije više aspekata društvenog života od 1861. do 2011. godine, na pravi i vjerodostojan način čitaocima približava, ne samo suvoparni istorijski fakti, već i duh i mentalitet naroda države o kojoj je pisano.

Književnik Balša Brković je izrazio zadovoljstvo što se publici može obratiti ispred izdavača ovog djela, svrstavajući autora u vrsnog pripovedača, vrijednog istraživača, a nadasve u diplomatu koji pripada pravoj vertikali evropske diplomatije u najboljem smislu, što je po Brkovićevim riječima, nemoguće naći u današnjoj diplomatskoj nomenklaturi Crne Gore.

• Kada sagledate galeriju likova koji su stvarali i gradili italijansku državu, Garibaldija, Verdija i ostale velikane opisane u ovoj knjizi, onda naprosto shvatite koliko mi griješimo kada posmatramo istoriju samo kao teren koji kreiraju političari i ratnici. U ovoj knjizi autor dočarava sve slojeve i dimenzije koje čine atmosferu jednog društav, suptilno naglašavajući tu drugu dimenziju istorije – kazao je Balša Brković, izražavajući nadu da će doći vrijeme i da se o istoriji Crne Gore ispiše slična istorija.

Istoričar Boban Batrićević je zapazio da u Crnoj Gori postoji veliko zanimanje za Italiju i da od inostranih zemalja samo Rusija možda ima privilegovaniji status, kroz veliko zanimanje naroda za njenu istoriju i kulturu.

• U ovom djelu se susrećemo sa burnim događajima italijanske istorije i svim onim turbulencijama kroz koje je ta država prošla u svojih 150 godina postojanja. U njoj će svako naći obilje podataka, ne samo iz političke, već i iz kulturne i ekonomske prošlosti Italije. Pošto je u pitanju sinteza i pregled italijanske istorije, ne možemo reći da knjiga donosi neka nova i provokativna tumačenja, ali nam daje mnogo toga što domaća literatura nije imala do sada, – kazao je Batrićević, dajući ovom djelu karakter udžbeničke literature.

Cetinjska publika je potom čula izlaganje autora ovog djela Miodraga Lekića, koji je konstatovao da je „Italija kulturna supersila svijeta“.

Pošto je ispričao ukratko faze u njenoj 150-godišnjoj istoriji, obrađenih u knjizi, osvrnuo se i na dodirne tačke Crne Gore i Italije, apostrofirajući ličnost poslednje italijanske kraljice Jelene Savojske.

• Bilo mi je izuzetno ugodno da na svakom koraku srećem dokaze ljubavi i poštovanja Italijana prema svojoj kraljici, poštovanja koje je prevazilazilo poštovanje prema vladajućoj kući Savoja. Mnogo je gradova u kojima centralne ulice nose njeno ime, potom bolnice, škole… Zamislite samo da je u Mesini, na Siciliji 1961. godine podignut grandiozan spomenik „ređini Eleni“ i to u Republici Italiji koja je zakonom ukinula monarhiju i zabranila povratak dinastiji, pa neka to bude najbolje potkrepljenje ovoga što sam govorio.

Lekić se osvrnuo još na neke ličnosti zajedničke istorije, završavajući pričom o Stevanu Petroviću, nedavno preminulom poznatom italijanskom novinaru, koji je kao dijete određen od italijanske okupacione vlasti da bude pretendent na presto Crne Gore i kojeg je nadahnjujuća i neobina životna sudbina vodila kroz usude turbulentne istorije Italije.

Uz obećanje da će njegovu životnu priču i lični susret u Rimu ispričati ovih dana u autorskom tekstu u dnevnim medijima, Lekić je završio svoje obraćanje.

Uspješno književno veče okončano je aplauzima zadovoljne cetinjske publike i dužim zadržavanjem autora i publike u neformalnom razgovoru i potpisivanju primjeraka predstavljene knjige.

Pokušaj „diverzije“ ogledan u otkazivanju ranije predviđenih prostora za promociju, kao da su dali dodatni podstrek publici i govornicima da promocija protekne u dobroj atmosferi.