Pupovac: Ćiro nam je pomogao više od Mesića

Uprkos tome što lista Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) nije uspjela da osvoji dovoljan broj glasova za ulazak u Evropski parlament, njen lider Milorad Pupovac ne odustaje od stava koji je iznosio i tokom kampanje da će biti iznenađenje ovih evropskih izbora.

– Mi jesmo bili iznenađenje, jer smo postigli rezultat koji je bio neočekivan, kako u pogledu uticaja na političku javnost, tako i u pogledu broja glasova koje je osvojila naša stranka, naša lista, idući samostalno. To što nismo dobacili do broja koji je bio potreban za mandat posljedica je veće izlaznosti nego što je bila na prošlim izborima, prije pet godina, ali i činjenice da su se aktivirale Socijaldemokratska i neke druge stranke koje su podijelile sa nama glasove. Njihov ukupan broj nije bio onoliki kao ranijih godina, ali je još uvijek takav da je uticao na naš konačan rezultat – ocjenjuje Milorad Pupovac.

Bilo je kritika što su Srbi išli na dvije liste, jer je došlo do rasipanja glasova. Da li je mogla da bude jedna lista?

To nije znatnije uticalo na naš rezultat. Taj mali broj glasova koji je išao ljudima koji su odmetnuti od SDSS-a nije bitno uticao na rezultat naše liste. Na rezultat su bitnije uticale druge liste i biračke navike. I, s druge strane, očekivali smo veću izlaznost među biračima izvan Hrvatske, ali očigledno je potrebno da se više radi s njima da bi do toga došlo.

U Srbiji je registrovano nešto malo više od 27.000 birača koji imaju hrvatsko državljanstvo, a glasalo ih je tek oko 1.700?

I to je znatno više nego ranijih godina.

Da li je trebalo malo više raditi s njima i predstaviti im značaj ulaska u Evropski parlament?

Naša lista i njeni vodeći ljudi, Dejan Jović i ja, radili smo maksimalno šta smo mogli, ali to se, po svoj prilici, ne može uraditi bez kontinuiranih napora.

Dejan Jović je najavljivao i da će za vašu listu glasati i oni koji nisu iz srpske etničke zajednice? Koliko je to bilo realno?

Jedan broj takvih ljudi je glasao. Probijen je led. Broj birača u Hrvatskoj nesrpske nacionalnosti, koji su podržali našu listu, nije bio veliki, kao što nije veliki ni broj birača van Hrvatske, ali je napravljen proboj u oba plana.

Koliko je u konačnom rezultatu, pozitivno ili negativno, doprinijelo uključivanje Stjepana Mesića u vašu kampanju?

Više je doprinio Ćiro Blažević. Povećao se broj ljudi hrvatske nacionalnosti koji su podržali listu SDSS-a. To je novitet koji se dogodio u Hrvatskoj da su ljudi jednu stranku, od koje se na različite načine bježalo, afirmativno i pozitivno komentarisali. Ne vjerujem da je iko od njih dvojice negativno uticao na rezultate izbora. Koliko je tačno doprinio broju glasova, to je drugo pitanje, nemamo mjerilo.

Vaši plakati su u kampanji danima bili uništavani, o čemu su pisali i hrvatski mediji?

Predizborna kampanja se odvijala u atmosferi neprijatnog iskustva. Nije prijatno kada vam neko na licu ili oko glave crta svastiku. Odvijala se i u atmosferi našeg nastojanja da to pobijedimo i pridobijemo što je moguće više javnosti na svoju stranu. I zahvaljujući medijskim reakcijama, to se i dogodilo. S našom kampanjom se desilo ono što se, recimo, dešava omraženom autsajderu koji odluči da igra veliku utakmicu, na velikom terenu. I onda tokom utakmice, uprkos neprestanom fauliranju, zbog svoje dobre igre počne da dobija simpatije publike. Naša kampanja je proizvela tu vrstu učinka, ali to nije bilo dovoljno da bi se došlo do onoga što je bilo željeno. Za to je potrebno dodatno ojačati SDSS, njegovu politiku, a  ovaj izborni rezultat je pokazao da je to moguće i u kom smjeru treba raditi.

Izbor Ruže Tomašić u Evropski parlament svakako nije iznenađenje?

Nije, jer postoji jedan dio biračkog tijela u Hrvatskoj kod koga je antisrpsko raspoloženje dominantna karakteristika, kao i proustaški sentiment. Ona je ipak osvojila manje glasova nego prije pet godina. Na listi HDZ-a koji je vodio Tomislav Karamarko osvojila je više od 70.000 glasova, a sada 50.000 i nešto, što je oko 30 odsto manje.

Šta to govori?

Rezultat jeste slabiji, ali se broj stranaka desne orijentacije, ukupno skoro 18 odsto na ovim izborima, i procenat izrazito desnog biračkog tijela – ne smije potcijeniti i može znatno da utiče, kao što i utiče, na politički život i političku atmosferu.

Predsednica Kolinda Grabar Kitarović je rekla da se Hrvatska mora rebrendirati, da mora sama da kreira svoj imidž, a ne da to čine njeni susjedi „što se već počelo događati u odnosu na Drugi svjetski rat i domovinski rat”?

Nisam siguran da se imidž zemlje može bitnije mijenjati brendovima i brendovskom politikom. Ono što stvarno čini dugoročno imidž neke zemlje jeste ono što se u njoj događa, koliko u njoj vlada princip jednakosti i ravnopravnosti među ljudima, koliko u njoj ima tolerancije. A naravno, i koliko je ta zemlja u stanju da proizvodi za svoje potrebe, izvozi i takmiči se s drugima. Sve to neku zemlju čini prepoznatljivom i poštovanom u svijetu. Samo rebrendiranje bile bi kulise iza kojih ne bi nužno bilo sadržaja koji je potreban.

Vi ste rekli da je slika Hrvatske to što se komemoracija u Jasenovcu održava bez prisustva hrvatskog državnog vrha, a da je potpuno drugačiji odnos prema skupu u Blajburgu?

To je dugoročna bitka, pitanje koje se očigledno ne može riješiti preko noći, ali će se rješavati. Suočavanje s time šta je bio Jasenovac, a šta Blajburg, a ne njihovo izjednačavanje. To da je Blajburg komemoracija prvog, a Jasenovac drugog reda ne može biti prihvaćeno, neće prolaziti kao što je prolazilo.

Izvor: Politika