Raspuštanje sudstva: Crnogorski zviždači strahuju od gubitka prava na sudsku zaštitu

Jedan crnogorski sud se nedavno pozvao na pravni stav čelnice sudstva (najuticajnije sutkinje, Vesne Medenice), koji omogućava da pojedini kritičari vlade i predstavnici civilnog društva budu ućutkani bez prava na pravnu zaštitu.

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda koji je izdala “pravni stav”, pritom nije bila uključena ni u jedan od slučajeva gdje su sudili prvostepeni sudovi, ali joj to nije smetalo da iznese pravni stav.

Njen stav, koji niko nije tražio – mogao bi postaviti presedan da crnogorski sudovi nemaju pravo da ospore odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera – čak iako su otpušteni iz političkih razloga.

Ako bi crnogorski sudovi sistematski odlučili da ne mogu osporiti takva razrješenja strane Skupštine, to bi stvorilo „ozbiljnu krizu vladavine zakona“, rekao je Adam Foldes, pravni savjetnik Transparency International-a.

Presuda prvostepenog suda od 5. novembra 2019, prva je u kojoj je primenjen pravni stav Medenice – potvrdila je da sud ne može osporiti pravo Skupštine da otpusti zagovornika slobode medija (Gorana Đurovića).

Nekoliko sličnih slučajeva je u toku. Oni uključuju slučaj protiv Irene Radović, zviždača iz Centralne banke Crne Gore, kao i predstavnika civilnog društva čija je uloga bila da vrše nadzor rada državnih institucija.

Goran Đurović je otpušten sa pozicije predstavnika civilnog društva u Savjetu crnogorskog javnog servisa u decembru 2017. Njegov slučaj je već skoro dvije godine prolazio kroz instance crnogorskog sudstva.

Rekao je da je razočaran – ali nije iznenađen – što je prvostepeni sud nekritički prihvatio pravni stav Medenice.

„Nadao sam se da će sudija moći da odoli pritisku da presudi protiv mene“, rekao je Đurović.

Nova presuda, kojom je Goranu Đuroviću naloženo da plati 750 eura za pravne troškove državi, ne samo da je poništila njegovu prethodnu pravnu pobjedu, već znači da će mu dodatno biti zabranjeno obavljanje bilo koje javne funkcije u naredne četiri godine.

Kritičari kažu da slučaj Đurovića postavlja opasan presedan koji bi mogao ugroziti napore Crne Gore u borbi protiv korupcije i reformi njenog pravosuđa – što su uslovi nužni za pristupanje Evropskoj uniji.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da presude mogu uticati na to koliko brzo zemlja kreće ka pristupanju Uniji.

„Nastavićemo da pratimo kretanja u ovoj oblasti u kontekstu pregovora o pristupanju, čiji će tempo i dalje biti određivan napretkom Crne Gore u oblasti vladavine zakona“, kaže Orav.

Kao odgovor na pitanja koja je uputio OCCRP, kabinet Medenice je negirao da bi njen pravni stav, ako ga usvoje sudovi, eliminiso pravo na pristup sudu javnim funkcionerima koje je razriješila Skupština. Međutim, kabinet nije objasnio kako će otpušteni javni funkcioneri moći da ostvare pravo na sudsku zaštitu. Jer Medenicino mišljenje jasno kaže da se „rezrješenje javnog funkcionera ne može osporiti u upravnom sporu ili u parničnom postupku“.

„Sudovi su nesporno posvećeni suzbijanju korupcije“, insistira kabinet Medenice.

Ućutkavanje kritičara vlasti

Slučajevi koji se trenutno preispituju u sudovima koristeći zakonske standarde iznijete u pravnom stavu Medenice uključuju i Vanju Ćalović Marković, šeficu MANS-a – člana OCCRP-a u Crnoj Gori – koja je udaljena iz Savjeta koji nadgleda rad državne anti-korupcijske agencije (ASK).

Drugi ključni slučaj uključuje Irenu Radović, koja je otpuštena s funkcije viceguvernerke u Centralnoj banci u julu 2018. godine.

Podnijela je tužbu za poništaj nezakonitog razrješenja, što je država više puta osporavala. Sudije su presudile u njenu korist nekoliko puta, uključujući i presudu krajem septembra (nakon izdavanja pravnog stava Medenice) na koju se država žalila, pozivajući se na pravni stav Medenice. Očekuje se da će Viši sud o toj žalbi ubrzo odlučiti.

Radović je rekla da je „zaprepaštena“ presudom protiv Đurovića. Očekuje da sudije Višeg suda koji razmatraju žalbu države u njenom slučaju neće poništiti prethodne presude u njenu korist.

Radović je OCCRP-u navela da je otpuštena zato što je odbila da potpisuje i postupa po nalozima koruptivne i nezakonite prakse u Centralnoj banci, na čijem je čelu Radoje Žugić, uticajni član Demokratske partije socijalista (DPS), koja Crnom Gorom vlada od uvođenja višepartijskog sistema 1990. godine.

Izjavila je da je na poslu maltretirana i zlostavljana, te da je kao odgovor pokrenula tužbu za mobing i diskriminaciju protiv Žugića. Naknadno je on podnio krivičnu prijavu protiv Radovićeve, tvrdeći da je ona otkrila „poslovnu tajnu“ sudu prilikom dostavljanja dokaza u prilog njenoj tužbi. Tužioci su odbacili Žugićevu žalbu zbog nedostatka dokaza.

„U znak odmazde, on je odlučio – a vladajuća stranka ga podržala – da me se riješi“, rekla je Radović.

Tada ju je, kako je rekla, Skupština u kojoj dominira vladajuća DPS, razriješila. Radović je podnijela tužbu za poništaj odluke Skupštine, a sudovi su odbacili Žugićeve navode – da je nekompetentna i da je otkrila poslovnu tajnu sudu (što su bili osnovi za njeno razrješenje od strane Skupštine).

„Ni jedan sud, niti bilo ko drugi, nikada nije osporio činjenicu da sam otpuštena zbog lažnih navoda bez dokaza i zbog krivične prijave, koja je nakon mog razrješenja odbačena kao neosnovana“, istakla je Radović.

Presuda Višeg suda u njenom slučaju, ako bi se pozvao na pravno mišljenje Medenice, “pokazala bi građanima da su moćni pojedinici iz vladajuće stranke iznad zakona i pravosudnog sistema u Crnoj Gori“ dodala je.

Direkcija za komunikacije Centralne banke rekla je OCCRP-u da su Žugić i još četvorica zvaničnika na sudu negirali navode Radovića o korupciji. Centralna Banka je rekla da „neće imati daljnjih komentara do pravosnažnog završetka sudskog spora.“

Radović ima podršku iz djelova Skupštine, uključujući Aleksandra Damjanovića, koji je opozicioni nezavisni poslanik.

Damjanović, bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije, rekao je da napori da se ućutka Radovićeva ilustruju dogovor između vlasti i pravosuđa do kojeg dolazi „kada treba zaštiti takozvane državne ili političke interese“.

Adam Foldes iz Transparency International-a navodi da bi više presuda u kojima se usvaja pravni stav Medenice protiv javnih funkiconera, koji su nezakonito otpušteni, moglo poslati lošu poruku potencijalnim zviždačima.

„Ako ovi pojedinci mogu dokazati da su otpušteni zato što su odolijevali korupciji, tada će njihova razrješenja na ovaj način odvratiti druge da se suprotstave i objelodane korupciju“, rekao je.

Obaveze Crne Gore prema EU

Slučaj Radović i ostali koji su u toku takođe postavljaju pitanja u vezi sa obećanjima Crne Gore da će svoj pravosudni sistem uskladiti sa normama EU.

Crna Gora, bivša jugoslovenska republika, ratifikovala je Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koja obavezuje da svi građani imaju pristup sudu i pravo na pravično suđenje, izjavio je Adam Foldes.

Taj je princip potvrdio Evropski sud za ljudska prava u presudi 2016. godine u korist predsjednika Vrhovnog suda Mađarske, koji je nezakonito smijenjen s položaja.

Ova pravila i slučajevi moraju biti poznati sudovima Crne Gore“, rekao je Foldes. „Zato je svaki pravni stav koji tvrdi suprotno prilično začuđujući.“

U izjavi kabineta predsednice Vrhovnog suda je saopšteno da je uzeta u obzir sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava prilikom razmatranja pravnog stava Medenice, kao i da su sudovi u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama članicama EU-a, koji su takođe bile dio Jugoslavije, usvojili slične prakse.

Đurović, koji je prošle nedjelje izgubio na sudu, saopštio je da bi EU morala da preduzme mjere protiv Crne Gore kako bi je spriječila u dodatnoj regresiji i neizvršavanju obaveza u domenu vladavine zakona.

Na primjer, rekao je, EU bi mogla aktivirati „ klauzulu balansa“ koja joj dopušta da blokira Crnu Goru u napretku u procesu pridruživanja dok ne provede dovoljno reformi u pravosuđu, vladavini prava i osnovnim pravima.

„Ulažu se milijarde u region bez ikakvih ozbiljnih aktivnosti da zaštite ovi ulozi “, rekao je Đurović o naporima EU vezano za demokratizaciju Crne Gore. „Možete učiniti više da zaštitite ulaganja u demokratizaciju.“

EU pregovara s Crnom Gorom o reformama u vladavini prava već pet godina. Isti pregovori s Hrvatskom trajali su samo godinu dana.

„Mi se samo pretvaramo da živimo u demokratiji“, rekao je Đurović. „Vlada igra igru veoma dobro, a EU igra veoma slabo.“

Izvor: OCCRP