Reis Fejzić čestitao Bajram: Prilika da se preispitamo

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao je Kurban Bajram svim vjernicama islamske vjeroispovijesti.

„Alahovom voljom stupamo u blagdane Kurban Bajrama – dane hadža i kurbana u kojima manifestujemo jednakost i jedinstvo, žrtvovanje i solidarnost, u ime Alaha, a zarad nas samih. Hadžom i kurbanom žrtvuje se dio imetka za spas čovjeka i približavanje Bogu. A udaljavanje od Boga i univerzalnih vrijednosti sve više nas vodi u suštu suprotnost – žrtvuje se čovjek zarad imetka. Istina pada pred intrigama, pravda pred silom, mir pred nasiljem. I sve to pretežno zbog „viših ciljeva“ i „dobrih namjera“, kazao je Fejzić.

Reis je naveo da Alah vjernike dodatno upozorava na pogubnost onih koji jedno govore, a drugo rade.

„I zaista je Bajram prava prilika da se preispitamo živimo li život u skladu sa vječnim Božijim poukama. Doprinosimo li zajednici i društvu, pomažemo li braću, komšije, stare, nemoćne, siromahe, bolesne? Tragamo li za pravdom? Jer, koliko god nam se svijet činio nepravednim, a pravda utopijom, najporaznije bi bilo ako bi od njenog traženja odustali. Dragi vjernici, podijelimo kurbansko meso i radost Bajrama sa bližnjima, komšijama i siromašnima. Činimo dovu da nam Alah primi kurbane, a našim hadžijama ukabuli hadž. U to ime srdačno vam čestitam naš najveći praznik„, kazao je Fejzić.

Najveći islamski praznik Kurban bajram počeće sjutra, a slaviće se četiri dana.

Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva –Bajram namaz.

Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram „pada“ dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog Bajrama.

Praznik se zove Kurban bajram zato što se na taj dan prinosi žrtva – kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje bogu približavanjem ljudima.

Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso od kurbana dijeli sirotinji, komšijama i rodbini.

Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabe u Meki.

Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati troškove hodočašća a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život porodice.

Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.