Ruski istoričar: Moguće jačanje raskolničke crkve u Crnoj Gori

Jedan od vodećih ruskih stručnjaka za bivšu Jugoslaviju i naučni saradnik Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka Georgij Engelhart kaže da bi direktna posledica raskola u pravoslavlju, koji se dogodio pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država, mogao biti novi krvavi rat u Ukrajini, ali i jačanje raskolničkih crkava u Crnoj Gori i Makedoniji, a vjerovatno i formiranje kosovske pravoslavne crkve i otimanje preostalih srpskih svetinja na KiM.

Komentarišući za „Alo“ dešavanja u Makedoniji, gdje se država, suprotno volji građana ugurava u NATO Engelhar ističe:

„Zadnja događanja u Makedoniji nadmašuju čak i slučaj sa Crnom Gorom.

Odmah poslije izgubljenog referenduma zbog bojkota, vlast u Skoplju i njeni mentori poput Vesa Mičela progurali promjenu naziva zemlje u Sobranju. I to kroz otvorenu kombinaciju ucjene i korupcije dela opozicije. Ucenili su ih istragom oko prošlogodišnjih nasilnih upada u Sobranje, a korumpirali su ih ponudom trampe ‘odgovornog glasanja’ za amnestiju!

Takav stil u radu pokazuje prije svega koliko je SAD stalo do zatvaranja ‘nezavršenog posla’ na Balkanu. U slučaju Makedonije – da je njeno najhitnije utjerivanje u NATO toliko bitno, da se zbog toga gaze se svi finese i norme međunarodnog ponašanja i bar formalnog poštovanja suvereniteta neke zemlje.

Možemo pretpostaviti i da će zatvaranje makedonskog pitanja voditi dodatnom presingu na Srbiju kako oko KiM i Republike Srpske, tako i po pitanju pristupanja NATO“.

Govoreći o mogućem raskolu u pravoslavlju koji je izazvala Vaseljenska patrijaršija, ruski ekspert navodi:

„Najopasnija je mogućnost eskalacije nasilja u Ukrajini, i to ako otimanja hramova Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije i progona njenih vjernika koji sprovode kako raskolnici, tako i novopečene pristalice Carigrada potpomognute državnim aparatom.

Potencijal sukoba tu mnogo nadmašuje i Donbas jer nije ograničen nekom konkretnom lokacijom.

Pravoslavne parohije i svetinje pokrivaju čitavu teritoriju Ukrajine od zapada sve do istoka i ovaj plamen može sada bilo gde da krene.

SAD su izgurale čitavu stvar kod Vaseljenske patrijaršije u cilju trajnog otcjepljenja Ukrajinaca od Rusa, i to kroz sječu najdubljih i najčvršćih veza istog naroda. Time su zadali vrlo težak i krvav udarac ruskom narodu. Za razliku od mnogih geopolitičkih varki velesila, to su upravo šamar, uvreda i rana jednog naroda. Nešto što traje i pamti se dugo, a vrlo teško se oprašta.

Glavni su sporedni akteri te priče carigradski patrijarh Vartomej i predsjednik Ukrajine Peter Porošenko. Carigradski patrijarh teži proširivanju svoje crvene baze izvan uske ograde Fanara. Preuzimanje bilo kojih eparhija ukrajinskog ogranka Ruske crkve je za njega važan korak prema nametanju svog primata ostalim pomjesnim crkvama, posebno tamo gdje postoje slični raskoli i sukobi. Na Balkanu to su prije svega Crna Gora i Makedonija, a ne treba isključiti ni scenario proglašenja kosovske crkve radi otimanja preostalih srpskih svetinja na Kosmetu. Niko ne želi raskol pravoslavlja, ali u slučaju eskalacije nasilja u Ukrajini, neće biti lako oprostiti Carigradu njegovo učešće u takvom zločinu“, navodi Engelhart.

Prema njegovom mišljenju pozicija Srbije na Kosovu i Metohiji može se poboljšati prvenstveno preispitivanjem linije Briselskog sporazuma „jer se vidi da on stalno generiše dodatne krize i napetosti, a skraćuje manevarski prostor Beograda“.

„Jasno je da promjena međunarodnog konteksta daje Srbiji dopunsku šansu, samo ona treba da bude vješto iskorišćena“, kazao je za „Alo“ Engelhart.