Slava Vavedenjskog hrama u manastiru Ostrog

Praznik Vavedenja Presvete Bogorodice u hram, slava manastira Ostrog, toržestveno je proslavljen Svetom arhijerejskom Liturgijom koju je služio Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Nakon Svete službe Božije, osvećen je i prelomljen slavski kolač.

Mitropolit Joanikije je poželio svima srećan praznik, uvođenje Presvete Djeve Bogorodice u hram. ”U ovom svetom činu su učestvovali i anđeli, jer su pratili onu koja će se kroz službu u hramu toliko osvetiti i toliko se ispuniti blagodaću Svetoga Duha, da će se i ona nazvati hramom Božijim”, rekao je i dodao da je njoj bilo dozvoljeno da ulazi i u Svetinju nad svetinjama jer su u njoj sveštenici vidjeli nešto izuzetno i da se ispunjavaju proroštva, osjećajući da se približava dolazak Spasitelja.

Vladika je rekao kako su se u to vrijeme događala velika znamenja, a naročito ovo znamenje uvođenja u hram Presvete Djeve, a uzrastajući služeći hramu Božijem i upijajući duhovnost i ljepotu doma Božijega, njena duša je procvjetala i postala sasud Duha Svetoga, te se udostojila posjete Arhangela Gavrila i najradosnije objave.

”Nije slučajno što se ovaj praznik nalazi na početku Božićnog posta, jer da nije bilo uvođenja u hram i posvećenja hramu Božijem, male djevojčice Marije, ne bi ona postala samim hramom Božijim i ne bi se u njenu prečistu djevičansku utrobu nastanio Sin Božiji, Logos Božiji, po blagovoljenju Boga Oca i silom Presvetoga Duha”, rekao je i dodao da ovaj praznik praznuju svi hrišćani, jer su svi prizvani da se osvećuju Svetim tajnama Hristovim, od krštenja pa kroz cio život da rade na spasenju svoje duše da bi se u nama nastanio Bog živi.

”Ovaj praznik naročito vole monasi i monahinje i stupanje u manastir liči na ovo uvođenje u hram, a posebno monaški postrig”, napravio je poređenje, dodavši da je Presveta Djeva svojim svetim životom uzor svim hrišćanima, a svojom djevičanskom čistotom uzor monasima, jer oni takođe svoje misli, srca i duše, prinose na dar i žrtvu Bogu istinitome, a On ih nagrađuje blagodaću.

”Čovjek fizički uzrasta do jednog određenog životnog doba i onda stane i počne polako da urasta i da se smanjuje, a duhovno samo ako hoće i ako ide Božijim putem, uzrasta cio život, kao što govori Sveti apostol Pavle, a to se odnosi na starost, da ako se ovaj zemaljski šator raspada, ali se obnavlja duša i nebeski stan”, rekao je i dodao da je Sveta Gora uzor svim monasima i monahinjama, a Sveti Sava je manastir Hilandar posvetio upravo praznik Vavedenja, te nije ni čudo što su mnogi naši manastiri posvećeni ovom prazniku, kao i manastir Ostrog. Rekao je da je to pokazatelj da je obitelj ovoga manastira od davnih vremena vezana za manastir Hilandar, a svetogorska duhovnost koju je donio Sveti Sava, njegovala se u našim manastirima za dugo vijekova, sve do Karađorđevog ustanka, kada se monaška duhovnost svela na neke druge aktivnosti, ali se obnavlja i danas cvjeta.

”Na ovo nas obavezuje Sveti Vasilije Ostroški, koji od svoga djetinjstva, sretajući se sa svetogorskim monasima koji su posjećivali hercegovačke manastire, želio da i sam ode na Svetu Goru pa ga je Bog i udostojio, boravio je tamo godinu dana, kao već spreman sasud Duha Svetoga, a na Svetoj Gori kroz Svete službe i kroz razgovore sa duhonosnim ocima Svetogorcima, on se ispunio pravoslavne duhovnosti i pocrpio blagodat Svetoga Duha, te se udostojio arhijerejskoga čina, ali je i tada živio upodobljavajući se Svetom Savi, povlačeći se u ostrošku svetinju”, rekao je objasnivši kako se Sveti Vasilije udaljavao od ljudi, ali je ostvario najveću bliskost sa ljudima pomažući im i čineći čuda u ime Božije.

Mitropolit je naglasio da ne možemo ni da shvatimo ono što čini Sveti Vasilije jer se mnogo toga događa nevidljivo. ”Ima li većeg čuda nego kada čovjek nevjernik dođe kod Svetog Vasilija i tu se preporodi, dobije vjeru kao božanski dar? To je najveće čudo, da se jedna duša preporodi, da pređe iz smrti u život, jer nevjerje se izjednačava sa smrću, a vjera sa životom”, rekao je i naglasio da jednaka blagodat i milost Božija osjenjuje i manastir Hilandar i manastir Ostrog, te čestitao igumanu Sergiju i bratiji srećnu slavu, a vjernom narodu poželio ukrepljenje i oslobođenje od grijeha tokom ovog velikog posta.