IN4S

IN4S portal

Slikar sa dvora Petrovića, rodom iz Cavtata: Moj maternji jezik je srpski, taj isti kojim se govori u Beogradu

1 min read
Ja nisam Francuz, ja sam rodom iz Dubrovnika, odnosno iz Cavtata, moj je jezik srpski, naime taj isti kojim se govori u Beogradu, bile su riječi slikara Vlaha Bukovca (1855-1922), akademika, člana SANU i slikara sa dvora Petrovića i Obrenovića, kojeg je proslavila slika ,,Crnogorka na odbrani'' prvi put predstavljena 1878. u Francuskoj, a koja je bila inspirisana patriotskim i ratničkim duhom srpskog naroda Crne Gore.

Vlaho Bukovac, slikar, akademik, član SANU

Ja nisam Francuz, ja sam rodom iz Dubrovnika, odnosno iz Cavtata, moj je jezik srpski, naime taj isti kojim se govori u Beogradu, bile su riječi slikara Vlaha Bukovca (1855-1922), akademika, člana SANU i slikara sa dvora Petrovića i Obrenovića, kojeg je proslavila slika ,,Crnogorka na odbrani“ prvi put predstavljena 1878. u Francuskoj, a koja je bila inspirisana patriotskim i ratničkim duhom srpskog naroda Crne Gore.

Umjetnik je sliku prodao upravo knjazu Crne Gore, Nikoli Prvom, a prilikom njihovog susreta sklopljeni su i drugi dogovori.

Knjaz ga je odveo iz Pariza u Crnu Goru, na Cetinje. Nakon tema iz crnogorskog života, slijedi ciklus aktova. Kasnije kao renomirani portretista isključivo je izlagao portrete.

Knjaginja Milena Petrović, slikar Vlaho Bukovac, 1879.

Od 1880. godine radio je na srpskom dvoru Obrenovića u Beogradu kada se potpisuje ćirilicom.

Kada se odazvao pozivu kralja Milana Obrenovića, a zapravo po želji kraljice Natalije da joj baš on uradi portret, Bukovac napušta Francusku i u svojim memoarima ,,Moj život“, zapisao je kako se predstavio kraljici:

– “Ja nijesam Francuz, ja sam rodom iz Dubrovnika, odnosno iz Cavtata, moj je jezik srpski, naime taj isti, kojim se govori u Beogradu.”

Crnogorka na odbrani, Vlaho Bukovac, 1878

O njegovom nacionalnom oduševljenju dok je boravio u Srbiji ostaju da svjedoče njegove riječi:

– “Topio sam se od miline, slušajući u tako otmenom krugu svoj maternji jezik, taj slatki i krasni jezik, od koga se u tuđini bijah gotovo sasvim odvikao! Bio sam ponosan što je to moj narod — hrabar i bistar narod, koji je, eto, u ime Boga, zakoračio na put slobode i civilizacije.

Pročitajte još:

,,Glas Crnogorca“ 1904: Knjaz Nikola umrijeće kao hrišćanin, pravednik i borac za svoj srpski narod

Podjelite tekst putem:

4 thoughts on “Slikar sa dvora Petrovića, rodom iz Cavtata: Moj maternji jezik je srpski, taj isti kojim se govori u Beogradu

  1. Srbin je mogai biti samo po opredeljenju, a i to je jako upitno.
    Inace sin Agostina i Marije Fadjoni.
    Otac Italijan a majka iz Cavtata(da li Hrvatica ili Srpkinja, moglo bi se istraziti)
    Ali ono sto je najvaznije veliki slikar, i prava je steta sto mu se nije izaslo u susret da na Cetinju osnuje umjetnicku skolu,a sto je trazio od Nikole

  2. Nije prvi Srbin koga smo zaboravili …
    U anketi tek jedan od sto će znati za njega!? Možda … Za jednog od najvećih srpskih slikara, ikad.
    To smo mi … Nismo ga zaslužili, kao ni stotine drugih.

  3. Redakciji mogli ste dva slova napisati kako je Vlaho Bukovac opisao kralja Nikolu, dok je boravio na Cetinje.

    14
    1. @veseli, Ne „na Cetinje“ već na Cetinju 🙂

      PS.već poodavno molim Admina da ako već neće da ispravlja gramatičke greške a onda bar da kada se pogriješi padež stavi * .Mislim da ovo ima jednako smisla i opravdanje kao što je pisanje isključivo ćirilicom.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *