Smjena Boltona: Nailazi li otvaranje Vašingtona prema Moskvi?

Iznenadna smjena Džona Boltona, savjetnika za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Donalda Trampa, može se tumačiti kao posledica njihovog ličnog sukoba. Međutim, ima i mišljenja da iza svega stoji pitanje rivalstva između Boltona i državnog sekretara Majka Pompea.

Ono što je sada više nego izvesno jeste činjenica da će odlazak Džona Boltona imati snažni uticaj na pozicioniranje američke spoljne politike u budućnosti.

Britanski list „Gardijan“ je napravio presjek zemalja prema kojima bi Amerika mogla da promijeni kurs nakon smjene savjetnika Boltona, prenosi „Blic“. Među tim zemljama su Avganistan, Venecuela, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja.

Bolton je bio bio poznat kao žestok protivnik plana koji je predviđao da preostale američke trupe napuste Avganistan do kraja godine, a britanski list odustajanje Trampa od razgovora sa pokretom „Taliban“ tumači kao približavanje Boltonovim stavovima.

Međutim, taj potez može se tumačiti i kao pritisak odbrambene zajednice, koja je prethodno izrazila zabrinutost povodom toga što bi američki predsjednik mogao prepustiti Avganistan teroristima, bez ikakvog plana koji bi uključivao i zaštitu legitimne avganistanske Vlade do održavanja izbora.

Kada je u pitanju Venecuela, savjetnik Bolton se nije libio da zagovara slanje američkih trupa na ovu zemlju, jer je smatrao je da će na taj način Nikolas Maduro biti lako svrgnut i da će se vojska okrenuti protiv njega.

Ta procjena se kasnije ispostavila kao previše optimistična, nakon čega je Džon Bolton izgubio Trampovo poverenje.

Pompeo, Bolton i Majk Pens, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, savjetovali su ovog leta Trampa da izvrši napad na Iran, nakon što je oborena američka bespilotna letelica, ali Tramp se ipak povukao, strahujući od posledica vojne konfrontacije.

Sada kada Bolton više nije Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, postoji vjerovatnoća da će se Tramp ipak sastati sa iranskim predsjednikom na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kasnije ovog mjeseca, a što je nagovestio i državni sekretar Pompeo.

Bolton nije bio sposoban da posmatra Rusiju izvan okvira Hladnog rata, a bio je poznat i kao protivnik Putinove politike, a sada nije pretjerano očekivati otvaranje Vašingtona prema Moskvi, pogotovo u kontekstu uloge Francuske i Emanuela Makrona u ohrabrivanju dijaloga o Ukrajini.

Boltonov animozitet prema Sjevernoj Koreji dolazio je do izražaja još tokom njegovog djelovanja u administraciji Džordža Buša mlađeg, a kako se navodi zalaganje za odlučnu politiku prema sjevernokorejskoj dikaturi ga je ubrzo dovelo u sukob sa Trampom, koji se i uprkos protivljenju svog savjetnika za bezbjednost nekoliko puta sastao sa Kimom.

Izvor: Sputnjik