Spomen-pečat hercegnovskog knjižarstva

Hercegnovska Knjižara So izdala je ćirilični spomen-pečat: 135 g. od rođenja knjižara Jova Sekulovića (1879–1950); 116 g. hercegnovskog knjižarstva (od 1898) i 10 g. od obnove klasičnog gradskog knjižarstva (2004–2014).

 „Spomen pečat počeće da se otiskuje 31. decembra 2013. g. nakon 14.00 č, da poštanski žig ne bi bio iz 2013, a oficijelna promocija biće u okviru manifestacije Dani Knjižare So, 12-13. jula 2014. g, koja će se održati po 10. put“ – kaže Nikola Malović, pisac i knjižarski PR.

Spomen-pečat  s informacijom o 115 godina hercegnovskog  klasičnog knjižarstva i izdavaštva – otisnut je tokom (sad već minule godine) 2013, nekoliko hiljada puta, na kupljenim knjigama i razglednicama.

Spomen-pečat  Knjižare So vremenom je izrastao u specifičan oblik kulturnog brendiranja najstarijeg regionalnog klasičnog knjižarstva i izdavaštva.

*
Podsjećanje: Jovo Sekulović rođen je u Jošici 1879. g, a umro je u Rimu 1950. Kosti su mu prenijete do počivališta kod manastira Savina početkom 70-ih godina 20. v.

Septembra 1898. g, Sekulović otvara u Herceg Novom knjižaru, koja je za 40 godina rada rasturila oko 200.000 knjiga i izdala 20 sopstvenih izdanja. Pored prve bokeljske, hercegnovske knjižare – Jovo Sekulović posjedovao je i knjižaru u Kotoru (otvorenu 1926. g).

Sekulović je u svoje doba bio  prvi koji je radio na širenju i distribuiranju  knjige u Boki Kotorskoj. Bio je povjerenik Matice srpske, Srpske književne zadruge, a od 1904, i povjerenik Privrednika. S obzirom da je Knjižara Jova Sekulovića imala stotinu pretplatnika na izdanja Srpske književne zadruge, ova ga je izdavačka kuća imenovala 1911. g. za svoga dobrotvora.

Intenzivno  se bavio sabiranjem onih knjiga  i rukopisa koji su se temom odnosili na naše primorske krajeve. Cijelog  života radio je na kulturnom i privrednom razvoju svoga kraja, po čemu je jedan od pionira srpske prosvete u Boki.

Za  vrijeme Prvog svjetskog rata bio je interniran. Pred Drugi svjetski rat postaće gradonačelnik Herceg Novog. U Drugom svjetskom ratu bio  je zatvoren u Italiji u Kapodistriju na godinu dana, a kasnije, do konca kapitulacije interniran.

S mnogim književnicima, naučnicima i kulturnim  radnicima onoga doba vršio je prepisku. Objavljivao je članke u novinama i časopisima toga vremena. Ondašnji  književnici i naučnici zapazili su Sekulovićev rad, ocijenivši ga lično kao odličnog poznavaoca i širitelja narodne, probrane knjige.

Prilikom  jubileja – 40 godina od osnivanja i rada Knjižare Sekulović u Herceg-Novom, u Glasniku knjižara, broj 11 (novembra 1938), Tihomir Ostojić dao je prikaz o knjižarskom radu pok. J. Sekulovića, gdje mu se odaje priznanje za rad na širenju srpske knjige, prosvete i kulture uopšte.

Jovo  Sekulović bio je dugogodišnji  starješina sokolske organizacije u  Novome.

Prvu  knjigu izdao je 1904, i to je bila knjiga Nikole D. Velimirovića (potonjeg vladike Nikolaja) „Uspomene iz Boke“. „Gorski vijenac“ Petra Petrovića Njegoša imao je 4 izdanja: 1913, 1921, 1922. i 1939. godine. (Podaci iz knjige „Novi“ J. Š. Sekulovića i R. M. Radovića, priredio Goran Komar, Herceg-Novi, 2002)

*
Hercegnovska Knjižara So cijele 2014. g. slaviće spomen – 135 g. od rođenja knjižara Jova Sekulovića (1879–1950); 116 g. hercegnovskog knjižarstva (od 1898) i 10 g. od obnove klasičnog gradskog knjižarstva (2004–2014).

Gligo Bjelica

Izvor: www.knjizaraso.com