U zemljama Zapadnog Balkana tokom 2020. godine nijesu zabilježeni teroristički napadi, ali izazov i dalje predstavljaju repatrijacije, ali i procesuiranje, reintegracija i rehabilitacija državljana iz Sirije i Iraka, koji su se pridružili militantnim organizacijama u ovim zemljama, piše u godišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta o terorizmu.

Za razliku od zemalja Evrope koje su dovele u pitanje pravo na državljanstvo osobama koje su otišle u Siriju i Irak, Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su dosad uspješno repatrirale državljane, navodi se u izvještaju.

Više od 40.000 stranih državljana iz oko 60 zemalja, žena i djece uglavnom, ostalo je u kampovima u Siriji nakon teritorijalnog poraza „Islamske države“ u martu 2019. godine, a u zatvorima za muškarce je oko 10.000 osoba. Među njima je i dalje oko 400 osoba iz zemalja Zapadnog Balkana.

Srbija i Crna Gora

Kosovo* nastavlja da rješava posledice repatrijacije četiri osumnjičena pripadnika tzv. „Islamske države“ i 106 članova porodica, koji su vraćeni iz Sirije 2019. godine, što je jedna od najvećih civilnih repatrijacija do sada iz zone sukoba, navedeno je u izvještaju. Sve odrasle osobe su krivično gonjene ili im je na neki drugi način presuđeno, a dvojica muškaraca ostaju u zatvoru. Žene i djeca nastavljaju da primaju pomoć pri reintegraciji kroz programe koje finansiraju Sjedinjene Američke Države i Evropa i Odjeljenje za prevenciju i reintegraciju Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova*. U škole je upisano 37 od 74 djece povratnika, a uz pomoć međunarodnih donatora ženama povratnicama pružena je pomoć u reintegraciji i zapošljavanju. Iako je kosovski* zakonodavni okvir među najsveobuhvatnijim na Balkanu, izazov za dugoročnu sigurnost predstavljaju kratke kazne, prijevremeno puštanje iz zatvora i nedostatak organizovanog nadzora nakon otpuštanja. U izvještaju se navodi i da je Kosovo* proglasilo cijeli Hezbolah terorističkom organizacijom. Tokom oktobra 2020., Odsjek za borbu protiv terorizma kosovske policije uhapsio je muškarca koji je prijetio ambasadoru Kosova* u Francuskoj, nakon što je on retvitao članak „Le Figaro“ magazina u kojem je prikazana hronologija napada na satirični časopis „Šarli Ebdo“. Tužitelji su 8. decembra otpečatili optužnicu za podsticanje na terorizam. Tužitelji su u septembru podigli optužnicu protiv Igbale Huduti za podsticanje na teroristička djela. Huduti je uhapšena 7. januara zbog svojih objava na društvenim mrežama u kojima se kritikuje Vašington zbog ubistva iranskog zapovjednika Kasima Sulejmanija i poziva na osvetu. Vrhovni sud Kosova* potvrdio je 24. septembra kaznu od pet i po godina zatvora zbog sudjelovanja Visara Qukovcija u terorističkoj grupi „Islamska država“, dok je naložio ponovno suđenje zbog optužbi za zlostavljanje djece. U pitanju je jedan od militanata vraćenih iz Sirije 2019. godine, koji je snimio propagandne video-zapise u kojima je stavio samoubilački prsluk na svog trogodišnjeg sina. U januaru je i Arian Kryeziu osuđen na 46 mjeseci zatvora zbog učestvovanja u terorističkoj grupi „Islamska država“. Od 32 žene vraćene iz Sirije 2019., 29 ih je priznalo krivicu za sudjelovanje u IDIL-u i dobilo kratke, uslovne kazne. Žene će izbjeći zatvor ako ne budu činile dalja krivična djela, ako se redovno prijavljuju u kosovsku policiju i imaju psihološku pomoć. Od novembra je još sedam žena optuženo za sudjelovanje u terorističkoj grupi. Kosovo* je takođe nastavilo da sprovodi program – uz pomoć američkih stručnjaka – za poboljšanje upravljanja osuđenicima za terorizam u zatvoru.

Bosna i Hercegovina još nije počela s izradom nove Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma uprkos tome što je strategija istekla krajem 2020. godine.
Osim toga, parlament je odbio nacrt izmjena i dopuna uvedenih 2018. radi daljeg usklađivanja zakona BiH s direktivama EU o suzbijanju terorizma zbog političkih prepucavanja oko navodnog prenosa nadležnosti s entitetskog na državni nivo. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća jedinica za sprovođenje zakona koja obavlja protivterorističke funkcije, međutim, njihova je učinkovitost ograničena slabom saradnjom s državnim tužilaštvom. Stejt department naglašava da nije bilo pokušaja odlaska na strana ratišta 2020. godine, iako su neki državljani BiH i članovi njihovih porodica i dalje u Iraku i Siriji. BiH nastavlja da bude voljan partner u repatrijaciji i u procesu je uspostavljanja međuagencijskog koordinacionog tijela za nadgledanje budućih napora u repatrijaciji, navodi se u izvještaju. Blage kazne u slučajevima terorizma i dalje su izazov, s kaznama u prosjeku tri i po godine za optužbe povezane s terorizmom.

Iako su koordiniraniji napori na rehabilitaciji i deradikalizaciji još uvijek potrebni, različite grupe civilnog društva, Međureligijsko vijeće i pojedinačne vjerske vođe uložili su značajne napore u sprečavanju i suzbijanju radikalizacije nasilja. BiH je nastavila s naporima da prekine terorističke aktivnosti 2020. kroz krivične progone repatriranih državljana iz Sirije. Svih sedam povratnika koji su vraćeni 2019. je dosad osuđeno na državnom sudu. Sud BiH je 2020. godine oslobodio jedinog državljanina BiH koji je dosad procesuiran za borbe u Ukrajini. Kad je riječ o borbi protiv nasilnog ekstremizma, nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH, ocjenjuje Stejt department.

Pojedine vjerske vođe i grupe civilnog društva širom zemlje su pojačale napore za identifikaciju „ekstremističkih uticaja“ u svojim zajednicama, uz podršku niza međunarodnih donatora.

Terorističke grupe ostale su „trajna i sveprisutna prijetnja u cijelom svijetu“ tokom prošle godine, zaključio je Stejt department.

Navodi se i da je „prijetnja od terorizma postala geografski više raspršena u regijama širom svijeta“. U izvještaju piše da, iako je teroristička grupa „Islamske države“ izgubila svu teritoriju koju je zauzela u Iraku i Siriji, „organizacija i njeni ogranci nastavili su voditi svjetsku terorističku kampanju, izvodeći smrtonosne napade na globalnom nivou“, ubivši više ljudi 2020. nego bilo koje prethodne godine.

Navodi se da su se Al Kaida i njene podružnice suočile sa „značajnim“ gubitkom dva ključna čelnika, ali su njihove mreže nastavile iskorištavati nedovoljno upravljane prostore, zone sukoba i sigurnosne praznine na Bliskom istoku za sticanje terorističkih resursa i sprovođenje terorističkih napada.

Stejt department navodi da je globalna pandemija kovid-19 „zakomplikovala teroristički krajolik, stvarajući i izazove i prilike za terorističke grupe“.

Kako je pandemija poremetila putovanja, finansiranje i operacije terorista, terorističke grupe su prilagodile svoje pristupe, koristeći internet kako bi nastavili da radikalizuju druge i inspiririšu napade širom svijeta.

(RSE)