Svaki četvrti građanin je diskriminisan

Prema pisanju agencije Mina,svaki četvrti građanin Crne Gore ne bi prijavio diskriminaciju, dok više od polovine njih to ne bi učinilo jer nemaju povjerenja u institucije, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Ministarstva za ljudska i manjinska prava uradila agencija Damar.

Prema istraživanju ove agencije u Crnoj Gori su diskriminisani Romi, osobe sa indvaliditetom i homoseksualci, a kako je saopšteno na konferenciji za novinare, cilj istraživanja bio je utvrditi percepciju, stavove i iskustva građana o diskriminaciji u Crnoj Gori.

Gotovo 80 odsto ispitanika smatra da je diskrimanija, u manjoj ili vrećoj mjeri prisutna u Crnoj Gori, svega 4,5 odsto njih smatra da je nema, dok 17 odsto anketiranih nema stav o tom pitanju.

Među ispitanicima koji smatraju da je diskriminacija prisutna u crnogorskom društvu najviše je Srba, 72 odsto, isto smatra i 65 odsto Roma, kao i 64,6 odsto Albanaca.

Predstavnik Damara, Vuk Čađenović, kazao je da je najveći stepen netolerancije izražen prema Romima i pripadnicima LGBT populacije.

Žene na četvrtom stepenu diskriminacije

Prema istraživanju, žene su na četvrtom, nacionalne manjine na petom, a starije osobe na šestom mjestu neravnopravnog tretmana.

Kada su u pitanju stavovi o LGBT populaciji, tri četvrtine građana smatra da još nije dolo vrijeme za održavanje parade ponosa, a čak 46,5 odsto njih smatra da to nikada ne bi trebalo dozvoliti.

Anketirani građani procjenjuju, u u više od 50 odsto slučajeva, da Romi, osobe sa invaliditetom i starije osobe nemaju isti tretman prilikom zapošljavanja, dok najveći broj anketiranih smatra da prilikom zapošljavanja žena i pripadnika nacionalnih manjina ne postoji diskriminacija.

Kada su u pitanju dostupnost zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i ravnopravnosti u pogledu pravne zaštite, anketirani građani procjenjuju, u značajnim statističkim vrijednostima, da ne postoji diskriminacija prema bilo kojoj od navedenih marginalizovanih grupa.

Oko 42 odsto ispitanika smatra da je država dužna da finansira medije nacionalnih manjina, 40 odsto njih smatra da nacionalne manjiene treba da imaju školovanje na maternjem jeziku, dok 43 odsto ispitanika ne smatra da bi pripadnicima nacionalnih manjina trebalo uvijek omogućiti da se u državnim institucijama obraćaju na sopstvenom jeziku.

Kada je u pitanju socijalna distanca, ona je najviše izražena prema LGBT osobama, zatim prema oboljelima od HIV-a, dok su na trećem mjestu osobe sa mentalnim invaliditetom.

Najmanja distanca izražena je prema sitomašnima, 2,8 odsto, i prema ženama – četiri odsto.