Sve je moguće: Osnovan Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića

U Podgorici je 12. septembra osnovan Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića. Za predsjednika Foruma izabran je pisac Milorad Mijo Popović, sapšteno je danas iz Foruma.

“Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi”, navode u saopštenju.

Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da, kako kažu, upozori da državni teror crnogorskih višinskih Crnu Goru polako pretvara u arhipelag gulag.

Njihovu deklaraciju prenosimo integralno:

U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.

Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.

O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.

Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.

U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.

Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.

Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.

Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije – vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.

Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.

Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.

Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda

Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:

Mijo Adžić, akademski slikar;
Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
Đorđe Begović, građanski aktivista;
Žarko Begović, građanski aktivista;
Nikola Belada, advokat;
Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
Žarko Božović, građanski aktivista;
Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
Mihailo Burić, red. prof. dr;
Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
Nenad Čanak, političar, Srbija;
Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;
Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
Ana Đukanović, advokatica;
Bojan Đuranović, politikolog;
Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
Roman Đuranović, slikar;
Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
Slavko Đurđić, novinar;
Branka Đuričković, dipl. ecc.;
Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;
Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
Luka Jovanović, advokat, Srbija;
Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
Slobodan Jovanović, publicista;
Vido Jovanović, građanski aktivista;
Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
Milorad Katnić, prof. dr;
Radan Katnić, dip. ecc.;
Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
Katnić Slavko, službenik;
Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
Željko Kavaja, građanski aktivista;
Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
Slavko Kljajić, građanski aktivista;
Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
Proročić Božidar, pisac;
Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
Marjan Marković, advokat;
Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
Nikola Martinović, advokat;
Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
Danilo Marunović, reditelj i producent;
Dragica Milić, pravnica;
Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
Marina Mugoša, pravnica;
Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
Tamara Nikčević, novinarka;
Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
Žaklina Oštir, glumica;
Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
Željko Perović, ambasador;
Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
Danijela Popović, grafička dizajnerka;
Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
Vukić Pulević, akademik CANU;
Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;
Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;
Dragan Radović, građanski aktivista;
Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
Vedran Radović, građanski aktivista;
Ana Radulović, pravnica;
Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
Biljana Radusinović, dip. ecc.;
Maja Raković, građanska aktivistkinja;
Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
Tanja Šuković, novinarka;
Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
Ratko Tošković, građanski aktivista;
Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
Danica Vukašinović, mr psihologije;
Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
Dragana Vuković, pravnica;
Zoran Vuković, pravnik;
Zoran Vuletić, političar, Srbija;
Zoran Vulević, književnik, pisac;
Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.

Izvor: Adria