Švedska ponovo protiv Asanža: Paravan za izručenje Americi i smrtnu kaznu?

Švedsko tužilaštvo saopštilo je da ponovo otvara istragu o optužbama za silovanje protiv osnivača VikiLiksa Džulijana Asanža.

„U ponedeljak sam odlučila da ponovo otvorim istragu„, rekla je na konferenciji za novinare pomoćnica tužioca Eva-Mari Person.

Ona je rekla da su se “stvorili uslovi“ da se zahtjeva njegova predaja Švedskoj na osnovu evropskog naloga za hapšenje, što, kako je dodala, nije bio slučaj prije 11. aprila, kada ga je britanska policija uhapsila u ambasadi Ekvadora.

Asanž je negirao optužbe 2012. kada su one i podignute, jer smatra da su one lažne i da služe kao paravan kako bi ga Švedska izručila u SAD, gdje se nalazi među najtraženijim osobama, budući da je njegov Vikiliks objavio na hiljade tajnih stranica američke diplomatije.

Asanž je 2012. uspio da se domogne ambasade Ekvadora u Londonu, gdje je i bio donedavno, kada mu je ta zemlja uskratila azil. Odmah je uhapšen i prebačen u zatvor, gdje bi trebalo da odsluži kaznu od 50 nedelja zatvora zbog kršenja propisa uslovne slobode.

U međuvremenu, optužbe za seksualno uznemiravanje su zastarele, osim jedne koja zastarjeva 2020. i upravo na osnovu te tužbe čitav slučaj u Švedskoj ponovo je otvoren.

https://twitter.com/RT_com/status/1127864851580235776

Glavno pitanje je šta će dalje biti sa osnivačem Vikiliksa jer ga traže i pravosudni organi u SAD, a ako zaista i bude osuđen za sve ono što mu u Vašingtonu stavljaju na teret, čega ga smrtna kazna.

Per E. Samuelsen, švedski advokat osnivača „Vikiliksa“ Džulijana Asanža izjavio je da je „veoma iznenađen“ odlukom švedskog tužioca da ponovo otvori preliminarnu istragu po optužbama za silovanje protiv Asanža.

On je rekao da je njegov klijent nevin, preneo je AP.

Samuelsen je, takođe, rekao da je to „sramota“ za Švedsku i da Asanž želi da pomogne u istrazi, ali da se samo boji ekstradicije u SAD, prenio je Rojters.

Kako funkcioniše proces izručenja?

Advokat Rebeka Niblok, čija su specijalnost procesi izručenja, kaže da odluka prije svega leži u sudovima i da samo sudija može da odluči da li se izručenjem krše ljudska prava neke osobe.

Ministar unutrašnjih poslova može da razmatra brojne okolnosti tokom odlučivanja o tome da li da zahtjeva izručenje ili ne, uključijući i to da li za tu osobu postoji rizik od smrtne kazne.

Međutim, ukoliko Švedska zatraži izručenje, Niblok kaže da će onda ministar unutrašnjih poslova odlučivati o tome čiji zahtjev ima prednost, uzimajući u obzir faktore kao što su težina prekršaja kao i čiji je zahtjev bio prvi.

Nik Vamos, bivši predsjednik Kraljevske tužilačke službe, rekao je da proces u Ujedinjenom Kraljevstvu ne bi trebalo da traje duže od 18 mjeseci, prenosi b92.

Uzimajući u obzir potencijalno Asanžovo protivljenje izručenju, Vamos je izjavio da ne vjeruje da bi sud prihvatio tvrdnju da je američki slučaj politički motivisan.

Ali, rekao je da bi Asanž mogao da tvrdi da će mu tokom boravka u američkom zatvorskom sistemu biti prekršena ljudska prava i da ne bi mogao da dobije pravično suđenje zbog svoje ozloglašenosti i veza sa političkim skandalima.

Pročitajte još:

Raskol među raskolnicima: Vartolomejevi kreću ka fuziji sa ukrajinskim unijatima