IN4S

IN4S portal

„Tako su govorili“ – Knjaz Danilo: Danas srpsko pleme pliva u radosti kad vidi da se naša oslobođena braća mogu odužiti starom srpskom običaju – loženju srpskih badnjaka

1 min read
Na Badnje veče 1912. godine, crnogorski prestolonasljednik, knjaz Danilo, obratio se crnogorskim vojnicima:

U posljednjih 72 godine vršeno je veliko prekrajanje nacionalne pripadnosti pravoslavnog naroda Crne Gore a posebno, samo u daleko drastičnijoj formi, u posljednjoj deceniji.

Tako su se zelenaši, a među njima i brigadir crnogorske vojske Krsto Zrnov Popović, nastojali zamjenom istorijskih teza, predstaviti kao nesrbi odnosno antisrbi, iako službena dokumenta iz vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore pokazuju da su po narodnosti, ili nacionalno, bili Srbi.

Falsifikati, neistiniti istorijski podaci, prekrajanje nacionalnog srpskog identiteta pravoslavnog naroda Crne Gore, traje, pojačano od pokradenog referenduma 2006. godine, od kad je posebno potrebno stvoriti nacion Crnogorac, po ugledu, na OZNU, koja je svojim metodama, Srbe „prevodila“ u Crnogorce, o čemu svjedoče brojne publikacije tzv. crnogorskih istoričara.

Bježeći od golgotske sudbine srpskog neprestanog, hristolikog stradanja i tragičnog mučeništva, izbjegavajući „kame i oluje“ naših dana, mnoga naša braća su pobjegla od svoje suštine, uvodeći sebe i svoje potomstvo u strahote života bez identiteta i porijekla. A bez onog ”juče” nema ni danas, niti može biti ”sjutra”.

A kako bismo još dalje širili istinu, što je i glavna misija portala IN4S, od danas svim čitaocima poklanjamo zbirku citata „Tako su govorili“, brojnih znamenitih ličnosti koje govore o imenu srpskom i pravoj istoriji Crne Gore.

Citati su najvećim dijelom preuzeti iz knjige Batrića Jovanovića „Crnogorci o sebi“; „Spomenica Petra II Petrovića – Njegoša – Vladike Rada 1813–1851–1925“; Vladimir D. Jovićević, Budimir Aleksić „Crnogorsko pitanje“.

Prelom je radio Pušica Milojko, a naslovnu stranu Petar Lubarda.

Na Badnje veče 1912. godine, crnogorski prestolonasljednik, knjaz Danilo, obratio se crnogorskim vojnicima:

„Najsrećniji i najznačajniji momenat u mom životu
je ovaj kad mogu u slavu Roždestva Hristova, sa ovog mjesta podići zdravicu više starog srpskog grada, toga tu Skadra na Bojani, u zdravlje hrabrih naših oficira i junačke crnogorske vojske, koja je ovako slavno i viteški pobrala lovorove vijence goneći petvjekovnog neprijatelja, ugnjetača srpskog plemena, i u zdravlje svakog brata Srbina, pa ma gdje on bio. Danas cijelo srpsko pleme pliva u radosti kad vidi da se naša oslobođena braća mogu odužiti starom srpskom običaju da slobodno nalože srpske badnjake, koje za 500 godina i više ne smješe naložiti…

Vaš PDF primjerak možete preuzeti OVDJE!

Pročitajte JOŠ:

„Tako su govorili“ – Kralj Nikola, 1878: Tako se izvršilo prisajedinjavanje Zete Crnoj Gori, u kojoj se podigla prva misao o državnom jedinstvu srpskom

Nije crnogorski ako nije srpski; ilustracija: IN4S
Podjelite tekst putem:

3 thoughts on “„Tako su govorili“ – Knjaz Danilo: Danas srpsko pleme pliva u radosti kad vidi da se naša oslobođena braća mogu odužiti starom srpskom običaju – loženju srpskih badnjaka

  1. ISTORIČAR JE U PRAVU, MADA SVI MISLE DA SE KNJAZ DANILO PRED BOGOM I LJUDIMA “ UBIO “ POSLIJE POHARE KUČA !!! NASTAVIO JE DA ŽIVOTARI ZEKO STANKOV JOŠ PAR GODINA DO „SLUČAJNOG“ SUSRETA SA TODOROM-TOMANOM KADIĆEM SA BOANA.

  2. Srbima treba obezbjediti to da neće biti proganjani u CG, kao što su decenijama, pored „S“PC, države Srbije i partijskih privatnika koji raspolažu srpskim glasovima (DF, Demokrate, SNP i kusur ili 45-50% ukupnog biračkog tijela).

    Srbima ne trebaju predavanja i citati, nego angažman crkveno-političkih kvazielita oko nacionalnog pitanja, čitaj, proporcionalne zastupljenosti u državnim organima, javnim preduzećima, direkcijama, sudstvu itd. , a to se ne postiže guslanjem.

    Bilo nekad, sada je u CG 45% deklarisanih crnogoraca, pored svih velikana iz prošlosti.

    Velikaši, proklete vam duše…

  3. Maknite sliku knjaza Danila, i stavite sliku princa Danila. Knjaz Danilo je ubijen 1860., a ovo je citat iz 1912.

    2
    1

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

https://g.ezoic.net/privacy/in4s.net